Sinagoga u Vukovaru

Koordinate: 45° 20′ 43″ S; 19° 00′ 08″ I / 45.3452782° S; 19.0023345° I / 45.3452782; 19.0023345
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sinagoga u Vukovaru
Sinagoga u Vukovaru na karti Hrvatske
Sinagoga u Vukovaru
Sinagoga u Vukovaru
Lokacija na mapi Hrvatske
Osnovne informacije
LokacijaVukovar
 Hrvatska
Koordinate45° 20′ 43″ S; 19° 00′ 08″ I / 45.3452782° S; 19.0023345° I / 45.3452782; 19.0023345
Religijajudaizam
Obredsefardski
Arhitektonski opis
Osnivanje1845.
Završetak izgradnje1889.
Datum rušenja1958.

Sinagoga u Vukovaru bila je glavni molitveni dom jevrejske zajednice u Vukovaru u Hrvatskoj, prvo u manjoj sinagogogi izgrađenoj 1845. godine, prodatoj kalvinističkoj crkvi 1910. godine,[1] a zatim u većoj izgrađenoj 1889. godine u tadašnjoj državi Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónia Királyság, nem. Königreich Kroatien und Slawonien) koja je bila nominalno autonomna kraljevina unutar Kraljevine Ugarske u sastavu Austrougarske monarhije. Tada je sinagoga u Vukovaru pripadala Zemljama krune Svetog Stefana, odnosno mađarskom delu Monarhije, u kojem je poglavar doma Habsburgovaca vladao kao kralj.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Vukovarski Jevreji doselili su se u grad s početka 19. veka iz drugih delova Habzburške monarhije i vremenom postala jedna od najstarijih i najznačajnijih jevrejskih zajednica u Hrvatskoj s kraja 19 i s početka 20 veka.[3]

Početkom 20. veka u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 27 jevrejskih opština, a najveće su bile u Zagrebu i Osijeku, koje su imale po 2.000 ljudi (4% stanovništva Zagreba i 8% stanovništva Osijeka). U 14 opština bilo je preko 200 ljudi. Jedanaest opština imalo je svoje rabine, a u ostalim su bili rabinski izaslanici. Postojale su četiri jevrejske škole, u Zagrebu, Osijeku, Zemunu i Vukovaru. Veća zajednica je bila napredna (samo dve su bile pravoslavne), pa su u svojim sinagogama imale organe.

Na području Hrvatske i Slavonije u prvim godinama 20. veka Jevreji su bili prisutni u svim zanimanjima, čak i u poljoprivredi, što je bila retkost u drugim evropskim regionima. Međutim, uglavnom su se bavili trgovinom na veliko i malo. Jevrejski industrijalci upravljali su većinom drvne industrije. Od 200 pravnika, trideset su bili Jevreji. Pored toga, deset je bilo sudija. Pedeset jevrejskih lekara imalo je svoju privatnu ordinaciju. U intelektualnom polju bila je važna Zadruga jevrejske omladine u Zagrebu, osnovana 1899. godine, koja je proučavala istoriju i nauku. Prema podacima iz 1910. godine, u Hrvatskoj i Slavoniji:

  • 48,64% svih Jevreja bavilo se trgovinom,
  • 25,95% industrijom i zanatstvom,
  • 4,12% transportom,
  • 6,46% slobodnim zanimanjima,
  • 2,45% javnom službom.

Prvu malu vukovarsku sinagogu sagradio je 1845. godine arhitekta Fran Funtak, a drugu Veliku vukovarsku sinagogu za preko 200 članova vukovarske jevrejske zajednice sagradio je 1889. austrougarski arhitekta nem. Ludwig Schöne.

Na početku Drugog svetskog rata, 1941. godine, nacisti su opljačkali i opustošili sinagogu. Gotovo svi članovi jevrejske zajednice Vukovar su uhapšeni i deportovani u logore u kojima su ubijeni tokom holokausta, uključujući rabina Izraela Sšira i njegovu suprugu.

Po završetku Drugog svetskog rata kako u Vukovaru praktično nije bilo Jevreja, zgrade je počela da propada zbog neodržavanja. U takvim uslovima 1958. godine hrvatska komunističke vlast u tadašnjoj SFR Jugoslavije srušile je sinagogu i prodale zemljište na mestu preostale ruševine.

Virtuelnu rekonstrukciju vukovarske sinagoge svojevremeno je obavio Bečki tehnološki univerzitet.[4]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Filozofski fakultet odsjek za povijest umjetnosti; Dragan Damjanović; O gradnji i stilu prve vukovarske sinagoge iz 1845. godine; stranica 242; 2007.
  2. ^ Ljiljana Dobrovšak, »Prva konferencija Zemaljskog udruženja cionista južnoslavenskih krajeva Austrougarske monarhije u Brodu na Savi 1909. godine.«, Godišnjak Scrinia Slavonica, sv. 6 br. 1, Slavonski Brod, listopad 2006, str. 234. – 266., ISSN 1332-4853
  3. ^ Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Dragan Damjanović; Obitelj Pfeffermann i njihova poslovno stambena jednokatnica u Vukovaru iz 1923; stranica 32; broj 106, srpanj / kolovoz / rujan 2008.
  4. ^ Miškovic, Nenad. „Virtuelle Rekonstruktion der Synagoge inVukovar/Kroatien” (PDF). www. publik.tuwien.ac.at. Pristupljeno 4. 5. 2021. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ahnert, R.; Kraus K. H. (2002), Typische Baukonstruktionen von 1860 bis 1960. Beuth Verlag:Berlin/ Wien/ Zürich.
  • Barrucand, M.; Bednorz, A. (2007), Maurische Architektur in Andalusien. Taschen: Köln. Brodersen, I. (2012), Judentum: Eine Einführung. S. Fischer: Frankfurt.
  • Ćelap L. (1957), Politička pripadnost Srijema u godini 1848–49 [Politische Zugehörigkeit Srijems im Jahr 1848-1849]. Zbornik Zagrebačke klasične gimnazije 1607–1957: Zagreb.
  • Damjanović, D. (2007), O gradnji i stilu prve vukovarske sinagoge iz 1845. Godine [ Über den Bau und Stil der ersten Vukovar-Synagoge aus dem Jahr 1845], Journal Povijesni prilozi, Vol. 32, No. 32, S. 241–257.
  • Dobrovšak, Lj. (2005), Emacipacija Židova u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji u 19.Stoljeću [Emanzipation der Juden in Königreich Kroatien, Slawonien und Dalmatien im 19.
  • Jahrhundert], Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 37, No. 1, S. 125–143.
  • Dobrovšak, Lj. (2007), Židovi u Vukovaru i okolici [Juden in Vukovar und der Umgebung], Časopis za opća društvena pitanja, Vol. 33, S. 215–245.
  • Gavrilović, S.; Samardžić, R. (1989), Jevreji u Sremu u XVIII i prvoj polovini XIX veka [Juden in Srijem im 18. und 19. Jahrhundert]. Srpska akademija nauka i umetnosti: Beograd.
  • Gavrilović, S. (1995), Komorski Srem u drugoj polovici XVIII. veka [Der komorische Srijem in der zweiten Hälfte des 18. Jahrhunderts]. Srpska akademija nauka i umetnosti: Beograd.
  • Jones, O. (1856), Grammatik der Ornamente: Illustriert mit Mustern von den verschiedenen Stilarten der Ornamente in hundert und zwölf Tafeln. Day: London/ Denicke: Leipzig.
  • Jones, O.; Goury, J. (1842-45), Plans, elevations, sections, and details of the Alhambra / from drawings taken on the spot in 1834 by Jules Goury and in 1834 and 1837 by Owen Jones, Archt. : with a complete translation of the Arabic inscriptions, and an historical notice of the kings of Granada, from the conquest of that city by the Arabs to the expulsion of the Moors, by Mr. Pasqual de Gayangos, (1. Ausgabe). Owen Jones: London.
  • Karač, Z. (2000), Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma [Architektur der Synagogen zu Zeiten des Historismus]. Muzej za umjetnost i obrt: Zagreb.
  • Riccabona, C.; Mezera, K.; Bednar, T. (2008), Baukonstruktionslehre. 1. Rohbauarbeiten, 8. Auflage. Manz: Wien.72
  • Švob, M. (1997), Židovi u Hrvatskoj: migracije i promjene u židovskoj populaciji [Juden in Kroatien: Migrationen und Veränderungen in der jüdischen Bevölkerung]. KD Miroslav Šalom Freiberger; Židovska općina: Zagreb.
  • Švob, M. (1998) Naseljavanje Židova u Slavoniju: prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima [Die Ansiedlung der Juden in Slawonien: nach den Volkszählungsdaten 1857–1991 und anderen Dokumenten]. Institut za migracije i narodnosti: Zagreb, S. 171–208.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Синагога_у_Вуковару&oldid=27006436”