Sinagoga u Koprivnici
| Sinagoga u Koprivnici | |
|---|---|
  Sinagoga u Koprivnici Lokacija na mapi Hrvatske | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Koprivnica Hrvatska |
| Koordinate | 46° 09′ 46″ S; 16° 49′ 52″ I / 46.16267° S; 16.83098° I |
| Religija | judaizam |
| Obred | sefardski |
| Grad | Koprivnica |
| Opština | Koprivnica |
| Arhitektonski opis | |
| Stil arhitekture | kombinacija neorenesansne i neoklasicizma |
| Osnivač | Jevrejska zajednica u Koprivnici |
| Osnivanje | 1875. |
Sinagoga u Koprivnici jedna je od tridesetak preostalih sinagoga, ali sa promenjenom namenom u Republici Hrvatskoj. Sazidana je 1875. godine u tadašnjoj državi Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónia Királyság, nem. Königreich Kroatien und Slawonien) koja je bila nominalno autonomna kraljevina unutar Kraljevine Ugarske u sastavu Austrougarske monarhije. Tada je sinagoga pripadala Zemljama krune Svetog Stefana, odnosno mađarskom delu Monarhije, u kojem je poglavar doma Habsburgovaca vladao kao kralj.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Jevrejska zajednica u Koprivnici ima dugu tradiciju. Sinagoga je sagrađena 1875. godine.[2]
Zgrada sinagoge je očuvana do danas, ali značajno je devastirana zbog brojnih pregradnji i promena funkcija. U njoj su tokom dvadesetog veka bili smešteni zatvor, kasnije fabrika tekstila i skladište.
Jaka jevrejska zajednica u Podravini gotovo je nestala tokom Drugog svetskog rata. Iako malobrojna jevrejska zajednica u Koprivnici postoji i danas.
Sinagoga je odlukom vlade Hrvatske 2020. proglašena za kulturno dobro.[3]
Izgled[uredi | uredi izvor]
Nova bogomolja izgrađena je u kombinaciji neorenesansnog i neoklasičnog stila. Pripada tripartitnom tipu sinagoga sa istaknutim središnjim delom. Središnje polje pročelja lučno je zasvođeno i ukrašeno prikazom Mojsijevog zakonika. Pročelje je izvedeno od fugovane opeke, dok je arhitektonska plastika oblikovana u rustičnom stilu.
Glavno pročelje sinagoge, uz srednji portal, ima i zasebne bočne ulaze za žene. Iznad središnje bifore nalazio se kaligrafski natpis iz Tore, dok je vrh atike ukrašavao luhot. Pročelje je vizuelno podeljeno dvostrukim parom stubova koji simbolizuju Jahina i Boaza.
U unutrašnjosti sinagoge dominira aron hakodeš koji je oblikovan kao neoromanični kupolasti ciborijum.[1]
U unutrašnjosti se nalazi samo jedna galerija za žene koju nose vitki gvozdeni stubovi, dok su na spratu postavljeni drveni stubovi većeg preseka.
Adaptacija[uredi | uredi izvor]
Prva adaptacija koprivničke sinagoge izvedena je 1937. godine od strane arhitekta Slavka Loja. Pritom je uklonjena plastika s pročelja i pročišćena je unutrašnjost.
Druga adaptacija sinagoge izvršena je 2020. godine kada je sinagoga preimenovana u Kulturni centar.[3][4]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Ljiljana Dobrovšak, »Prva konferencija Zemaljskog udruženja cionista južnoslavenskih krajeva Austrougarske monarhije u Brodu na Savi 1909. godine.«, Godišnjak Scrinia Slavonica, sv. 6 br. 1, Slavonski Brod, listopad 2006., str. 234. – 266., ISSN 1332-4853
- ^ [HDA] Hrvatski državni arhiv, Zagreb: „Građa o Židovima u Hrvatskoj“ [spomen-album Beli Hermannu, 1937.];
- ^ a b „[FOTO] Sinagoga službeno postala kulturno dobro Republike Hrvatske // Ilan Mor, veleposlanik Izraela: Koprivnica ima tolerantan karakter”. Prigorski.hr (na jeziku: hrvatski). 2019-11-27. Pristupljeno 2021-05-30.
- ^ Mihaljević, Robert. „Sinagoga postaje važan kulturni centar”. lokalni.vecernji.hr. Pristupljeno 30. 5. 2021.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Švob, M. (1997), Židovi u Hrvatskoj: migracije i promjene u židovskoj populaciji [Juden in Kroatien: Migrationen und Veränderungen in der jüdischen Bevölkerung]. KD Miroslav Šalom Freiberger; Židovska općina: Zagreb.
- Švob, M. (1998) Naseljavanje Židova u Slavoniju: prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima [Die Ansiedlung der Juden in Slawonien: nach den Volkszählungsdaten 1857–1991 und anderen Dokumenten]. Institut za migracije i narodnosti: Zagreb, S. 171–208.
- Dobrovšak, Lj. (2005), Emacipacija Židova u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji u 19. Stoljeću [Emanzipation der Juden in Königreich Kroatien, Slawonien und Dalmatien im 19. Jahrhundert], Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 37, No. 1, S. 125–143.
.svg){kind=small}
