Terazijski tunel
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/df/Terazijski_tunel%2C_Beograd%2C_1976.jpg/220px-Terazijski_tunel%2C_Beograd%2C_1976.jpg)
Terazijski tunel je saobraćajni tunel i jedna od najprometnijih saobraćajnica u Beogradu. Dugačak je 250 m, istočna ulazna tačka je na raskrsnici Dečanske i Nušićeve ulice, a zapadna predstavlja produžetak Brankove ulice. Tunel predstavlja direktnu i najbližu vezu između centra Beograda i Brankovog mosta, odnosno Novog Beograda i Zemuna.[1]
Početkom pedesetih godina 20. veka, na prostoru današnjeg tunela nalazio se restoran „Jadran”, opasan zelenom baštom, a u okviru njega nalazio se ribnjak i fontana.[2]
Godine 1955. arhitekta Dimitrije T. Leko predao je nacrt za Gradsku kuću u kojem je ucrtan i Terazijski tunel. Zdanje koje danas postoji iznad hotela je zgrada zidana u periodu od 1957. do 1960. godine. Prvo ime zgrade bilo je „Savez trgovinskih komora”, a projektovala ju je Zagorka Mešulam.[3] Zgrada je morala da se uklopi u planirani tunel, pa je iznad njene osnove dugo postojao zatvoreni zid, koji je „čuvao” prostor za tunel. Na prostoru ulaza u tunel iz pravca Doma omladine Beograda nalazio se parking.[4]
Terazijski tunel su projektovali arhitekti Ljubomir Porfirović i Miloslav Vidaković, a zvanično su ga otvorili predsednik SFRJ Josip Broz Tito i njegova žena Jovanka Broz, predsednik Skupštine grada Beograda Branko Pešić i njegov zamenik Miladin Šakić 4. decembra 1970. godine.[5] Istog dana otvoren je Most Gazela i Mostarska petlja.[6]
Već tokom sedamdesetih godina bilo je očigledno da tunel nije dovoljno veliki kako bi se regulisao saobraćaj u Beogradu. Postojao je plan izgradnje „dvostrukog tunela”, koji je trebalo da poveže Bulevar kralja Aleksandra i Brankov most. Prema planovima, saobraćaj bi se spuštao ispod zemlje između mosta i Trga Republike, ali projekat nikada nije realizovan.[7]
Tokom devedesetih godina Terazijski tunel je bio jedna od lokacija nelegalnih trka, koje su održavane najčešće noću ili vikendom kada je manji promet saobraćaja.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Zoran Nikolić (18. 12. 2014). „Metropola se rodila tokom noći”. Večernje novosti.
- ^ a b „Kada je Beograd ugledao svetlo na kraju tunela? - Istorijat Terazijskog tunela”. 011info.com. Pristupljeno 5. 12. 2019.
- ^ S.D. (3. 4. 2010), „Oživljava prolaz u Nušićevoj”, Politika
- ^ BG priče I – III (2018) Zoran Lj. Nikolić str.59
- ^ „Na današnji dan pre 49 godina otvoreni su auto-put kroz Beograd i Terazijski tunel”. naslovi.net. 4. 12. 2019.
- ^ „Otvoreni su most Gazela, Terazijski tunel i Mostarska petlja”. srpskilegat.rs. Pristupljeno 5. 12. 2019.
- ^ Daliborka Mučibabić, Dejan Aleksić (30. 9. 2018). „Novi saobraćajni tuneli pod vodom, kroz brdo i centar grada”. Politika.