Ustanova kulture „Božidarac–Vračar”
Ustanova kulture „Božidarac-Vračar” | |
---|---|
Osnovana | 1953. |
Datum osnivanja | 1953. |
Namena | kulturna |
Lokacija | Radoslava Grujića broj 3 |
Sedište | Vračar, Beograd |
Službeni jezici | srpski |
Veb-sajt | https://www.bozidarac.rs/ |
Ustanova kulture „Božidarac - Vračar” ("UK Božidarac") ili poznatije samo kao Božidarac je javna ustanova osnovana od strane gradske opštine Vračar. "Božidarac" baštini nasledstvo NU Božidar Adžije, a takođe podržava i organizuje različite kulturne aktivnosti u cilju bogatijeg kulturnog života na Vračaru. Ustanova kulture "Božidarac-Vračar" nalazi se u ulici Radoslava Grujića na broju 3, u Beogradu.[1]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Počeci današnjeg "Božidarca" datiraju još iz 1953. godine kada je osnovan Dom kulture "Božidar Adžija" koji je 1961. prerastao u Narodni univerzitet "Božidar Adžija" sa ciljem da se građani i građanke osposobe za nova zanimanja koja još uvek nisu bila u formalnom sistemu obrazovanja, a za kojima se javila potreba usled razvijanja industrije. Godine 2014. dogodila se bitna trasformacija kada je institucija zbog nesnalaženja u tranziciji morala da se ugasi i da se osnuje nova koja je zvala Centar za obrazovanje i kulturu "Božidarac-1947".[1][2] Ustanova je poslednju transformaciju doživela 2022. godine kada je promenila naziv u Ustanova kulture Božidarac - Vračar i promenila šifru delatnosti iz ostalog obrazovanja u umetničko stvaralaštvo[3]. Novi Statut Ustanove je donela Skupština gradske oštine Vračar i usaglasila ga sa aktuelnim Zakonom o kulturi.
Božidar Adžija[uredi | uredi izvor]
Božidar Adžija, po kome je ova institucija dobila ime, bio je pravnik i publicista. Na studije prava odlazi 1910. u Prag, gde je i doktorirao 1914. godine. Po povratku u domovinu 1914. mobilizovan je i do kraja Prvog svetskog rata radio je kao pisar i prevodilac u vojnim sudovima u Sinju, Šibeniku i Dubrovniku. 1919. godine zbog italijanske okupacije napušta Dalmaciju i nastanjuje se u Zagrebu. Od 1935 član je KPJ, a zbog komunističke agitacije do 1941. više puta je osuđivan i zatvaran. 9. jula 1941. godine ustaške vlasti ga streljaju na Maksimiru. 1926. godine osnovao je Radničku čitaonicu, a 1927. Radničku biblioteku. Od 1925 do 1928. bio je glavni urednik Radničke zaštite, službenoga glasnika „Središnjeg ureda za osiguranje radnika", i 1928–33. Službene misli i urednik časopisa Znanost i život i Naših novina (1939). Pisao je o političkim, sociološkim, ekonomskim, kulturnim i filozofskim pitanjima kao i o problemima socijalne politike, radničkog pokreta, o fašizmu, odnosu Crkve i države, inteligencije, radnicima i drugim temama, a objavljivao ih je u časopisima, radničkim i stranačkim glasilima. 26. jula 1945. godine proglašen je za narodnog heroja.[1][2]
O ustanovi[uredi | uredi izvor]
Događaji koje se realizuju su uglavnom predavanja, izložbe, koncerti, pozorišne predstave u okviru Pozorišta dvorište Božidarac ali i festivali različitih tema. U pogledu umetnosti uglavnom se bavi graničnom umetnošću nasuprot visokoj.
U 2018. godini "Božidarac" je postao pridružena članica Evropske asocijacije za obrazovanje odraslih (EAEA) iz Brisela, koja je glas neformalnog obrazovanja odraslih u Evropi sa 142 organizacije članice iz 44 države.[1]
U 2020. godine pokrenut je onlajn program pod imenom Božidarac Online, kroz koji se organizuju onlajn predavanja, radionice, jezički kafe, kao i koncerti. Tokom iste godine je realizovana i onlajn pozorišna predstava sa Pozorištem Lektira, sa kojim sarađuje od osnivanja ovog pozorišta 2017. godine.[4]
Ponuda[uredi | uredi izvor]
Ustanove je pružala razne obuke, kurseve, i mnoge druge obrazovne i edukativne programe, kao što su
- Kursevi
- Stručno usavršavanje
- Kurs za negu lepote
- Kursevi jezika
- Računari
- Hotelijersko-ugostiteljska struka
- Kurs knjigovodstva Beograd[5]
- Zanati
- Ugostiteljski i prehrambeni zanati
- Zanati mašinske struke
- Zanati elektro struke
- Zanati građevinske i drvnoprerađivačke struke
- Krojenje i šivenje[6]
- Onlajn kursevi
U okviru virutalnih učionica realizuju se online kursevi za kuvare, kurs knjigovodstva, kurs za veb dizajn, intenzivni kurs eksela, kurs digitalnog marketinga i kursa menadžmenta hrane i pića. [7]
- Ostala edukacija
- Umetnost i hobi
- Treće doba
- Seminari[8]
Prostor[uredi | uredi izvor]
Božidarac nudi kompletnu infrastrukturu za organizaciju događaja u svom prostoru: izložbe, prezentacije, konferencije, seminare, tribine, debate, predavanja, korporativne proslave, koncerte, festivale. U zavisnosti od potreba, na raspolaganju su galerija ili velika koncertna sala kao i učionice klasičnog izgleda različitih veličina.[9] Pored Božidarca prostor koristi i Kancelarija za mlade gradske opštine Vračar.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g „O nama - Božidar Adžija - Božidarac”. Božidarac. Pristupljeno 3. 4. 2021.
- ^ a b „Put od „Božidar Adžije do Božidarca”. moj.bozidarac. Pristupljeno 3. 4. 2021.
- ^ https://www.bozidarac.rs/lat/o-nama/
- ^ „Pozorište lektira - O Pozorištu lektire”. www.pozoristelektira.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-19.
- ^ „Kursevi”. Božidarac. Pristupljeno 3. 4. 2021.
- ^ „Zanati”. Božidarac. Pristupljeno 3. 4. 2021.
- ^ „Online kursevi”. Božidarac. Pristupljeno 3. 4. 2021.
- ^ „Ostala edukacija”. Božidarac. Pristupljeno 3. 4. 2021.
- ^ „Vaš događaj”. Božidarac. Pristupljeno 3. 4. 2021.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Ustanova kulture Božidarac Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. septembar 2021)
- Božidarac 1947