Unjetička kultura
Unjetička kultura | |||
---|---|---|---|
Geografija | |||
Kontinent | Evropa | ||
Regija | srednja Evropa | ||
Glavni lokalitet | Unjetice | ||
Društvo | |||
Jezik | indoevropski | ||
Religija | indoevropska | ||
Period | |||
Istorijsko doba | bronzano doba | ||
Nastanak | 2300. p. n. e. | ||
Prestanak | 1600. p. n. e. | ||
Prethodnici i naslednici | |||
Prethodile su: | Nasledile su: | ||
← Kultura zvonastih pehara | Kultura grobnih humki → | ||
Portal Arheologija |
Unjetička kultura je jedna od vodećih kultura ranog i srednjeg bronzanog doba u srednjoj Evropi, koja je nazvana po lokalitetu – velikoj nekropoli – nedaleko od Praga, koji se zove Unjetice. Ova kultura se širila na području Češke i Moravske po uticajima kulture zvonastih pehara i kulture karpatske kotline. Zahvatila je i Slovačku, Poljsku, deo Austrije i veći deo Nemačke.
Faze Unjetičke kulture[uredi | uredi izvor]
Ova kultura se deli na tri faze:
Rana faza | 1800-1650. p. n. e. |
Srednja faza | 1650-1500. p. n. e. |
Pozna faza | 1500-1450. p. n. e. |
U ranoj fazi koriste se rudna ležišta i izrađuju predmeti od bronze, naselja su poluukopana, staništa pravougaone ili elipsoidne osnove sa nadzemnom drvenom konstrukcijom.
Sahranjivanje[uredi | uredi izvor]
Nekropole su u blizini naselja sa grupisanim grobovima. Sahranjivanje je u zgrčenom položaju na desnom boku, licem prema istoku i na levom boku, licem prma zapadu. Grobne rake su pravougaone ili elipsodine, oblagane drvetom i travom. Uz pokojnika su stavljane i posude (najčešće kod nogu), kao i oružje i nakit.
Keramika[uredi | uredi izvor]
U ranoj fazi keramika je monohromna, siva, bez ukrasa. Od oblika su prisutne trbušaste šolje i krčazi sa kratkom vertikalnom drškom.
Predmeti od metala[uredi | uredi izvor]
Nađeno je obilje bakarnog i bronzanog nakita:
- igle (kiparske, sa različitim oblikom glave)
- spiralne narukvice
- ukrasne ploče
- naočarasti privesci
Takođe su prisutni i trougaoni i listoliki bodeži, kao i sekire sa krilcima
Srednja faza[uredi | uredi izvor]
U srednjoj fazi metalurški centri su u usponu, što dovodi do raslojavanja društva. Grobovi plemenskih starešina imaju formu tumula građenih od kamena ili drvenih greda sa bogatim prilozima od bronze i zlata. Keramičke posude tokom srednje faze imitiraju metalne po uzoru na mikenske, javljaju se izduženi bodeži i masivni nakit.
Pozna faza[uredi | uredi izvor]
Tokom ove faze javljaju se gradinska utvrđenja i nove vrste bronzanog oružja i oruđa i to:
- sekire sa lepezastom sečicom
- vrhovi koplja
- dleta
- posude sa pri dnu oštro profilisanim trbuhom