Unjetička kultura

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Unjetička kultura

Nebeski disk Nebra, koji pripada Unjetičkoj kulturi
Geografija
Kontinent Evropa
Regija srednja Evropa
Glavni lokalitet Unjetice
Društvo
Jezik indoevropski
Religija indoevropska
Period
Istorijsko doba bronzano doba
Nastanak 2300. p. n. e.
Prestanak 1600. p. n. e.
Prethodnici i naslednici
  Prethodile su: Nasledile su:
Kultura zvonastih pehara Kultura grobnih humki
Portal Arheologija

Unjetička kultura je jedna od vodećih kultura ranog i srednjeg bronzanog doba u srednjoj Evropi, koja je nazvana po lokalitetu – velikoj nekropoli – nedaleko od Praga, koji se zove Unjetice. Ova kultura se širila na području Češke i Moravske po uticajima kulture zvonastih pehara i kulture karpatske kotline. Zahvatila je i Slovačku, Poljsku, deo Austrije i veći deo Nemačke.

Faze Unjetičke kulture[uredi | uredi izvor]

Ova kultura se deli na tri faze:

Rana faza 1800-1650. p. n. e.
Srednja faza 1650-1500. p. n. e.
Pozna faza 1500-1450. p. n. e.

U ranoj fazi koriste se rudna ležišta i izrađuju predmeti od bronze, naselja su poluukopana, staništa pravougaone ili elipsoidne osnove sa nadzemnom drvenom konstrukcijom.

Sahranjivanje[uredi | uredi izvor]

Nekropole su u blizini naselja sa grupisanim grobovima. Sahranjivanje je u zgrčenom položaju na desnom boku, licem prema istoku i na levom boku, licem prma zapadu. Grobne rake su pravougaone ili elipsodine, oblagane drvetom i travom. Uz pokojnika su stavljane i posude (najčešće kod nogu), kao i oružje i nakit.

Keramika[uredi | uredi izvor]

U ranoj fazi keramika je monohromna, siva, bez ukrasa. Od oblika su prisutne trbušaste šolje i krčazi sa kratkom vertikalnom drškom.

Predmeti od metala[uredi | uredi izvor]

Nađeno je obilje bakarnog i bronzanog nakita:

  • igle (kiparske, sa različitim oblikom glave)
  • spiralne narukvice
  • ukrasne ploče
  • naočarasti privesci

Takođe su prisutni i trougaoni i listoliki bodeži, kao i sekire sa krilcima

Srednja faza[uredi | uredi izvor]

U srednjoj fazi metalurški centri su u usponu, što dovodi do raslojavanja društva. Grobovi plemenskih starešina imaju formu tumula građenih od kamena ili drvenih greda sa bogatim prilozima od bronze i zlata. Keramičke posude tokom srednje faze imitiraju metalne po uzoru na mikenske, javljaju se izduženi bodeži i masivni nakit.

Pozna faza[uredi | uredi izvor]

Tokom ove faze javljaju se gradinska utvrđenja i nove vrste bronzanog oružja i oruđa i to:

  • sekire sa lepezastom sečicom
  • vrhovi koplja
  • dleta
  • posude sa pri dnu oštro profilisanim trbuhom

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]