Franc Jonas
Franc Jonas | |||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||||||||||||
Datum rođenja | 4. oktobar 1899. | ||||||||||||||||||||||
Mesto rođenja | Beč, Austro-Ugarska, | ||||||||||||||||||||||
Datum smrti | 24. april 1974.74 god.) ( | ||||||||||||||||||||||
Mesto smrti | Beč, Austrija, | ||||||||||||||||||||||
Religija | Rimokatolik | ||||||||||||||||||||||
Porodica | |||||||||||||||||||||||
Supružnik | Margareta Jonas | ||||||||||||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||||||||||||
Politička stranka | Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ) | ||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||
Franc Jonas (nem. Franz Jonas; Beč, 4. oktobar 1899 — Beč, 24. april 1974) bio je predsednik Austrije od 1965. do 1974. i gradonačelnik Beča od 1951. do 1965. godine.
Rođen je 1899. godine u Floridsdorfu, koji je danas severni deo Beča. Njegova porodica potiče iz Moravske. U Prvom svetskom ratu nalazio se na Italijanskom frontu, a potom i kao dobrovoljac u borbi da Koruška pripadne Austriji.[1]
Politička karijera[uredi | uredi izvor]
Od 1919-1922 radio je u grafičkoj profesiji i od tog doba pripada Socijaldemokratskoj partiji Austrije (SPO). Tokom tridesetih godina dvadesetog veka pripadao je austrijskom pokretu otpora protiv austrijskog fašističkog režima. Nakon progona socijalista i zabrane njihovih partijskih organizacija seli se u Brno 1934. godine. Od tada sarađuje sa Brunom Krajskim. Tokom Drugog svetskog rata radio je u fabrici lokomotiva u Floridsdorfu.[2]
Posle Drugog svetskog rata Jonas je aktivno učestvovao u obnavljanju Socijaldemokratske partije Austrije pod imenom koje ona ima i danas. Biran je na važne funkcije u svojoj sredini, pa je tako 1951. izabran za gradonačelnika Beča.
Kao predsednik SPO u Beču i zamenik predsednika savezne stranke SPO (pod vođstvom Adolfa Šerfa i Bruna Pitermana) suprotstavio se Francu Olahu, popularnom sindikalnm vođi i ministru unutrašnjih poslova, koji se zalagao za malu koaliciju SPO-FPO, pa je zbog toga isključen iz stranke.[3]
Predsednik Austrije 1965-1974[uredi | uredi izvor]
Na toj funkciji je bio do 1965. godina kada je izabran za predsednika Austrije.
Na predsedničkim izborima 28. maja 1965. pobedio je kao kandidat Socijaldemokratske partije Austrije (SPÖ) osvojivši 50.69% glasova birača, dok je njegov protivkandidat Alfons Grobah iz Austrijske narodne partije (ÖVP) osvojio 49.31% glasova.[4]
Na predsedničkim izborima 25. aprila 1971. pobedio je kao kandidat Socijaldemokratske partije Austrije (SPÖ) osvojivši 52.80% glasova birača, dok je njegov protivkandidat Kurt Valdhajm iz Austrijske narodne partije (ÖVP) osvojio 47.20% glasova.[5]
Preminuo je od raka 24. aprila 1974. dok je još bio na funkciji austrijskog predsednika. Njemu u čast, glavni trg u Floridsdorfu nosi naziv Franc Jonas plac od 1975. godine.[6]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Neumann, Wilhelm (1985). Abwehrkampf und Volksabstimmung in Kärnten 1918-1920 : Legenden und Tatsachen (2., erw. Aufl izd.). Klagenfurt: Verlag des Kärntner Landesarchivs. ISBN 3-900531-38-2. OCLC 18197753.
- ^ „dasrotewien.at”. www.dasrotewien.at. Pristupljeno 2022-05-02.
- ^ Franz Jonas (na jeziku: nemački), 2022-09-12, Pristupljeno 2022-11-30
- ^ Izbori za predsednika Austrije 1965. (na jeziku: srpski), 2015-03-27, Pristupljeno 2022-05-02
- ^ Izbori za predsednika Austrije 1971. (na jeziku: srpski), 2015-03-27, Pristupljeno 2022-05-02
- ^ Franz Jonas (na jeziku: nemački), 2022-01-06, Pristupljeno 2022-05-02
Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]
- Hansen-Schmidt, Liselotte (1999). Franz Jonas : ein Mann mit besonderen Eigenschaften. Wien: Echo-Verl. ISBN 978-3-901761-11-9.
- Jonas, Franz (1974). Die Zeit der großen Visionen ist niemals vorbei : Reden von Bundespräsident Franz Jonas. Wien: Europaverl. ISBN 978-3-203-50522-0.
- Jonas, Franz; Ritschel, Karl Heinz (1970). Für Freiheit und Gerechtigkeit : Aus den Reden des Bürgermeisters v. Wien u. Bundespräsidenten v. Österreich. Salzburg: Dokumentation unserer Zeit.
- Jonas, Franz (1955). Wiener Probleme : Eine Sammlung d. Radioreden d. Bürgermeisters d. Stadt Wien 1954/1955. Wien: Verl. f. Jugend u. Volk.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Neumann, Wilhelm (1985). Abwehrkampf und Volksabstimmung in Kärnten 1918-1920 : Legenden und Tatsachen (2., erw. Aufl izd.). Klagenfurt: Verlag des Kärntner Landesarchivs. ISBN 3-900531-38-2. OCLC 18197753.