Funtana
Funtana | |
---|---|
![]() | |
Zastava | |
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Istarska |
Opština | Funtana |
Stanovništvo | |
— 2011. | 907 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 10′ 31″ S; 13° 36′ 21″ I / 45.17522577340057° S; 13.605717956282257° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 9 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 52452 Funtana |
Pozivni broj | +385 52 |
Veb-sajt | www |
Funtana (ital. Fontane) je ribarsko, poljoprivredno i turističko mesto i središte istoimene opštine u Istarskoj županiji, na zapadnoj obali Istre.
Reljef[uredi | uredi izvor]
Funtana je smještena na prostoru između turističkoga Vrsara i Poreča, čije se priobalje proteže od Zelene Lagune na zapadu do Valkanele na jugu. Reč je o najrazuđenijoj obali istarskog poluostrva s brojnim uvalama i ostrvcima. Broji nešto više od hiljadu stanovnika.
Okolica Funtane je blago brežuljkast kraj prošaran vinogradima, maslinicima, oranicama i livadama, te borovim i hrastovim šumarcima koji često dopiru do samoga mora. Klima je blaga, mediteranska s prosečnom temperaturom u najhladnijem mesecu — januaru +5 °C, a u najtoplijem avgustu +24 °C. More je čisto, a sezona kupanja traje od maja do oktobra. Ove klimatsko-prirodne pogodnosti i blizina kontinentalnoj Evropi uticale su na snažan razvoj turizma. Stanovnici Funtane i okolice intenzivnije su se okrenuli turizmu šezdesetih godina 20. veka, od kada je na atraktivnom priobalju od Zelene Lagune do Valkanele izgrađeno niz kampova i hotela, te značajni ugostiteljsko-turistički kapaciteti u privatnom smeštaju. Izgrađena je i sva ostala potrebna infrastruktura i ponuda za desetke hiljada gostiju koji borave na funtanskom priobalju tokom letnih meseci.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 2011. godine, opština, odn. naseljeno mesto Funtana je imala 907 stanovnika.
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Funtana je imalo 671 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Istorijske građevine[uredi | uredi izvor]
- Crkvica Blažene Device Marije od Milosrđa (11. vek)
- Župna crkva Sv. Bernarda (1621)
- Crkvica Sv. Lucije (1750)
- Kaštel-utvrda (1610)
- Crkvica Gospe Karmelske (1631)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.