Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
| Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti | |
|---|---|
 Sedište HAZU u Zagrebu | |
| Skraćenica | HAZU |
| Datum osnivanja | 1866. |
| Tip | nacionalna akademija |
| Namena | podrška razvoju nauke i umjetnosti |
| Sedište | Zagreb, Hrvatska |
| Članovi | 139 članova (2015) |
| Predsednik | Velimir Neidhardt (od 2019) |
| Glavni organ | predsjedništvo akademije |
| Budžet | 68,3 miliona HRK |
| Veb-sajt | www |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU; lat. Academia Scientiarum et Artium Croatica), kroz istoriju poznatija kao Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), nacionalna je akademija Hrvatske.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Osnovana je u Zagrebu 1867. godine pod imenom „Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti“. U svrhu osnivanja Akademije, biskup i dobrotvor Josip Juraj Štrosmajer, osnovao je zadužbinu, čija sredstva je 1860. godine dao tadašnjem hrvatskom banu Josipu Šokčeviću.[1]
Nakon nekoliko godina vijećanja Hrvatskog sabora i cara Franca Jozefa, 1866, konačno je donesen zakon o Akademiji. Službeni pokrovitelj Akademije je bio Josip Juraj Štrosmajer, dok je prvi predsjednik bio ugledni hrvatski istoričar Franjo Rački. Njeno stvaranje je predstavljalo logični nastavak delovanja Univerziteta u Zagrebu, ustanove prvobitno stvorene godine 1669. i obnovljene 1874. godine.
Akademija je pod nazivom „Jugoslavenska“ djelovala sve do 1941. godine kada je u doba Nezavisne Države Hrvatske promijenila ime u „Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti“.[1] Nakon završetka Drugog svetskog rata, ime „Jugoslavenska“ je vraćeno i zadržano sve do 1991. godine, kada je uveden sadašnji naziv.
Glavni zadaci[uredi | uredi izvor]
Glavni zadaci Akademije utvrđeni su u članku 3. Zakona o HAZU:
- Akademija podstiče i organizuje naučni rad i zalaže se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njenoj afirmaciji u svijetu;
- objavljuje rezultate naučnih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva;
- daje prijedloge i mišljenja za unaprjeđivanje nauke i umjetnosti na područjima koja su od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku.
Članovi[uredi | uredi izvor]
Članovi Akademije su počasni, redovni i dopisni, te članovi saradnici. Akademija je započela 1866. godine sa 16 redovnih članova, dok ih je danas 160. Redovni članovi imaju pravo na zvanje akademika i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije.
Za redovnog člana može biti izabran naučnik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju nauke odnosno umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti opštepriznati. Za počasnog člana može biti izabrana osoba posebno zaslužna za razvoj i napredak nauke i umjetnosti. Za dopisne članove biraju se po pravilu istaknuti naučnici i umjetnici iz inostranstva koji u nekom obliku sarađuju sa Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Među njima su mnogi dobitnici najvećih nagrada u nauci i umjetnosti. Dopisnih članova može biti do 160. Za člana saradnika biraju se po pravilu mlađi naučnici ili umjetnici iz Republike Hrvatske, a može ih biti najviše 100.
Predsjednici[uredi | uredi izvor]
- Franjo Rački (1866—1886)
- Pavao Muhić (1887—1890)
- Josip Torbar (1890—1900)
- Tadija Smičiklas (190—1914)
- Tomislav Maretić (1915—1918)
- Vladimir Mažuranić (1918—1921)
- Gustav Janaček (1921—1924)
- Gavro Manojlović (1924—1933)
- Albert Bazala (1933—1941)
- Tomo Matić (1942—1946)
- Andrija Štampar (1947—1958)
- Grga Novak (1958—1978)
- Jakov Sirotković (1978—1991)
- Ivan Supek (1991—1997)
- Ivo Padovan (1997—2003)
- Milan Moguš (od 2003)
