Ципела на крају света

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cipela na kraju sveta
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovCipela na kraju sveta
AutorDejan Aleksić
ZemljaSrbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta delaknjiževnost za mlade
Izdavanje
IzdavačKreativni centar
Datum2014.

Cipela na kraju sveta je prvi roman[1] popularnog srpskog pisca za decu Dejana Aleksića. Prvi put je objavljen 2014. godine[2] i od tada je doživeo nekoliko izdanja, a Dramski program Radio Beograda 2022. godine emitovao je i radio-dramu snimljenu prema ovoj knjizi.[3] Roman je višestruko nagrađivan, a u srpskim osnovnim školama nalazi se u izboru lektire za sedmi razred.[4] Roman ima 84 strane, a izdao ga je Kreativni centar.[5]

O autoru[uredi | uredi izvor]

Dejan Aleksić je rođen u Kraljevu 1972. godine. On je pesnik, dramski pisac i stvaralac književnih dela za decu. Objavio je deset pesničkih knjiga, knjigu drama, jedan roman i preko dvadeset knjiga za decu.

Kratak sadržaj[uredi | uredi izvor]

Na jednoj pustoj vijugavoj stazici, pustoj kao da se nalazi negde na kraju sveta, ležala je jedna cipela. Ležala je tako sama i napuštena, sve dok na nju nije nabasao Skitnica, koji je prolazio tim pustim krajem. On je voleo da ide bos, pa mu cipela nije bila od koristi, ali pošto je putovao svetom i bio vrlo vešt u smišljanju priča, odmah je shvatio da ta cipela krije neku neobičnu dogodovštinu. Još kad je iz nje iščeprkao ceduljicu na kojoj je pisalo: „Onaj ko me odnese mom vlasniku postaće bogat“, bio je uveren da je ta priča neverovatno zanimljiva.[4] U daljem toku događaja cipela je završila na vrhu jednog hrasta i u nju su se useliti laste, a oko hrasta su se okupiti građani koji žele da proslave rođendan tog drveta. Seljak donosi bekonačno dugačke merdevine i svi zajedno pokušavaju da skinu cipelu sa drveta, ali će zaspati ispod njegove krošnje. Ostaće budni samo Dečak i Devojčica, Seljakova kćerka, iz čijeg razgovora saznajemo da je cipela Dečakova, ali njegova cipela iz budućnosti, kada su on i Devojčica već postali muž i žena. Taj Dečak iz budućnosti baciće kroz prozor cipelu koja ga žulja da bi je pronašao neki drugi Skitnica i započeo neku drugu priču u kojoj se povezuju vreme prošlo i vreme sadašnje.[3] Puno likova je učestvovalo u u ovom romanu: Skitnica, Seljak,  Gradonačelnik, Penjač, Dečak, Stric, Hitronogi.[6] Roman se sastoji iz više naslova poglavlja[7]:

  • Kako se od sreće bacaju stvari uvis
  • Biće to divna pesma kad je izmisle
  • Važniji su snovi koji ti dođu kad si budan
  • Bez dobrogo-ruk sav posao je uzaludan
  • Ovo uopšte nije cipela
  • Najtužnija su prazna lica
  • Ljudi koji nikad nisu bili deca
  • Centar sveta
  • Leteći klaviri
  • Šta sve može da bude džep
  • Događaj i dešaj
  • Budan je ostao jedino konj
  • Nešto treće
  • Rastanak
  • Događaj posle pedeset godina
  • Ustani i učini nešto dobro

O knjizi[uredi | uredi izvor]

Radnja Aleksićevog romana počinje na pustoj stazi kojom kao da niko ne prolazi. Dešava se posle i pre 50 godina. Mesto i vreme radnje su neodređeni, a likovi imaju opšta imena (Skitnica, Dečak, Devojčica, Seljak...) koja označavaju osobinu ili funkciju koju obavljaju. Ovo priču čini univerzalnom, pa ono o čemu delo govori i poruke koje šalje mogu da se primene bilo kad i bilo gde. U ovom Aleksićevom romanu priča o jednoj cipeli prerasta u pripovest o zanimljivim susretima, putovanjima, životnim tajnama. U romanu se razmatraju pitanja izbora koje pravimo u životu, različitih pogleda na svet, međuljudskih odnosa i potrage za srećom, a ceo roman je protkan humorom i satirom.[8] Mladim čitaocima pisac šalje poruku da nisu važne stvari same po sebi, već značaj koji im čovek pridaje, način na koji ih posmatra i kako ih upotrebljava. Kroz ovu poruku pisac objašnjava pojam bogatstva, o čemu u jednom intervjuu kaže: „Ljudi različito shvataju bogatstvo. Svaki vid bogatstva, od onog najpovršnije shvaćenog, do bogatstva duha, može da se posmatra kao preduslov za samoostvarenje. A tu dolazimo do pitanja sreće. Srećan čovek je ostvaren čovek. Junaci ovog romana, čak i kada to ne umeju da izraze ili pokažu, u neprestanom su traganju za smislom i srećom, što i jeste jedno od osnovnih ljudskih stanja. Ipak, poslovica kaže da nije bogat onaj ko mnogo ima, već onaj kome malo treba”.[9]

Cipela na kraju sveta je samo naizgled roman za decu. Pažljiviji čitalac uočiće mnoge elemente koji ga približavaju savremenoj prozi za odrasle. To je priča sa uokvirenom fabulom, a jedna od njenih glavnih poruka je da novac jeste važan, ali ne sme biti baš jedini smisao života.[10]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Roman Cipela na kraju sveta višestruko je nagrađen:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Cipela na kraju sveta”. detinjarije.com. 10. 12. 2014. Pristupljeno 26. 6. 2023. 
  2. ^ Aleksić, Dejan. „Cipela na kraju sveta (1. izd)”. COBISS. Narodna biblioteka Srbije. Pristupljeno 26. 6. 2023. 
  3. ^ a b „Dramski program za decu - Dejan Aleksić: Cipela na kraju sveta”. RTS. 28. 8. 2022. Pristupljeno 26. 6. 2023. 
  4. ^ a b v „Cipela na kraju sveta (Dejan Aleksić)”. Kreativni centar. Pristupljeno 23. 6. 2023. 
  5. ^ „ROMAN ZA DECU DEJANA ALEKSIĆA “CIPELA NA KRAJU SVETA. Detinjarije. Pristupljeno 26. 06. 2023. 
  6. ^ „Narodna biblioteka Kruševac | CIPELA NA KRAJU SVETA” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-06-26. 
  7. ^ „D. Aleksić - Cipela Na Kraju Sveta | PDF”. Scribd (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-06-26. 
  8. ^ „CIPELA NA KRAJU SVETA”. SVETIONIK. Pristupljeno 26. 6. 2023. 
  9. ^ a b Aleksić, Dejan; Vulićević, Marina. „Bogat je onaj kome malo treba - razgovor”. Bookvar.rs (izvor: Politika). Pristupljeno 26. 6. 2023. 
  10. ^ Stanković, Milan (13. 6. 2021). „"Cipela na kraju sveta" - prezentacija, roman nagrađen priznanjem Politikinog zabavnika”. slideshare.net. Pristupljeno 26. 6. 2023. 
  11. ^ R. Š. (3. 3. 2015). „Dejanu Aleksiću nagrada "Plavi čuperak". Blic. Pristupljeno 26. 6. 2023. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]