Cofingen

Koordinate: 47° 17′ 25″ S; 7° 56′ 40″ I / 47.290276° S; 7.944445° I / 47.290276; 7.944445
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cofingen
nem. Zofingen
Staro jezgro Cofingena
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonArgau
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 10.687 (2.008)
 — gustina950 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 17′ 25″ S; 7° 56′ 40″ I / 47.290276° S; 7.944445° I / 47.290276; 7.944445
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina439 m
Površina11,07 km2
Cofingen na karti Švajcarske
Cofingen
Cofingen
Cofingen na karti Švajcarske
Ostali podaci
GradonačelnikHans-Rudi Hotiger
Poštanski broj4800
Veb-sajt
www.zofingen.org

Cofingen (nem. Zofingen, franc. Zofingue, ital. Zofingen) je grad u središnjoj Švajcarskoj. Cofingen se nalazi u okviru kantona Argau.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Cofingen se nalazi u središnjem delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Berna grad je udaljen 70 km severoistočno.

Reljef: Cofingen se nalazi u oblasti plodne i gusto naseljene Švajcarske visoravni, na približno 430 metara nadmorske visine. Okolina grada je zatalasana i gusto naseljena.

Klima: Klima u Cofingenu je umereno kontinentalna.

Vode: Kroz Cofingen ne protiče nijedan značajan vodotok.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2008. godine Cofingen je imao blizu 11.000 stanovnika, što je 3 puta više nego pre jednog veka. Od toga približno 15,5% su strani državljani.

Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Cofingena čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 88,3% gradskog stanovništva, a prate ga italijanski (3,6%) i portugalski jezik (1,5%).

Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantizam. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo rimokatolika. Danas su veoma brojni protestanti (48,8%) i rimokatolici (31,0%), a potom slede ateisti, muslimani, pravoslavci.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]