Црвенолеђа мишјакиња
Crvenoleđa mišjakinja | |
---|---|
Crvenoleđa mišjakinja | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | C. castanotus
|
Binomno ime | |
Colius castanotus Verreaux & Verreaux, 1855
| |
Rasprostranjenost: šume i savane Angole |
Crvenoleđa mišjakinja (lat. Colius castanotus) vrsta je ptice iz porodice mišjakinja.
Opis
[uredi | uredi izvor]Kao i ostale mišjakinje, i crvenoleđa mišjakinja poseduje perje koje podseća na mekanu dlaku miša, ali je poznata i po svojim crvenim ili kestenjastim perjem na leđima.[2] Duga je oko 35 centimetara, a teška je između 45 i 60 grama.[3] Leđa su joj karakteristične smećkasto-crvene boje. Ostatak tela je cimetasto-smeđe boje. Trbuh je bledo-zlatan. Krila ove ptice su kratka i zaobljena,[2] tako da ona nije adaptirana da duge letove. Let joj dodatno otežava i dug rep, koji uglavnom zauzima polovinu dužine tela. Prosečan životni vek crvenoleđe mišjakinje iznosi između 10 i 12 godina.[4]
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Rečne obale koje obezbeđuju izvore vode za vegetaciju drveća i žbunja predstavljaju idealne uslove za život mišjakinja, a žive uglavnom sa obe strane granice između Angole i Namibije.[3] Za razliku od ostalih pripadnica svoje vrste, crvenoleđe mišjakinje vole šume sa manje drveća.[3] Takođe vole i grmlje, naročito ono bogato trnjem, koje im obezbeđuje da budu daleko od svojih predatora.[2]
Ishrana
[uredi | uredi izvor]Ishrana crvenoleđe mišjakinje sastoji se uglavnom od biljnih plodova poput bobica ili raznog semenja koje nalaze u svom okruženju ili na usevima i farmama.[3] Ostale komponente u ishrani čine male životinje poput insekata ili malih kičmenjaka, kao što su gušteri i žabe.[2]
Razmnožavanje
[uredi | uredi izvor]Gnezdo je neuredno, oblika šalice. Napravljeno je od biljnog ili životinjskog materijala (perje) i ispunjeno lišćem. Obično se nalazi skriveno među rastinjem, ali ponekad je i blizu tla. U njegovom pravljenju učestvuju i mužjak i ženka. Jaja su obično bele boje sa crnkastim i braonkastim mrljama.[2] U gnezdu se nalaze 2-5 jaja,[5] koja inkubiraju oba pola dve do tri sedmice. Zanimljivo kod ove vrste je to da roditeljima mogu pomoći i ptice iz drugog legla, tako da, na primer, još jedan mužjak može čuvati gnezdo, a i ženka može da deli gnezdo sa drugom ženkom prilikom ležanja na jajima.[6] Ptići obično nauče da lete 17 dana nakon izleganja iz gnezda.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ BirdLife International (2012). „Colius castanotus”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2013.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 26. 11. 2013.
- ^ a b v g d „Encyclopedia of Animals”. Red-backed mousebird: 1. 2006.
- ^ a b v g Hutchins, Ed. Michaels; Evans, Arthur V.; Jacksons, Jerome A.; Kleiman, Devra G.; Murphy, James B.; Thoney, Dennis A. (2004). Grzimek's Animal Life Encyclopedia Vol. 9 Birds II (2nd izd.). Detroit. str. 469—470.
- ^ Schifter, Herbert (1985). „Longevity Records of Mousebirds (Coliide) in Captivity”: n.
- ^ Jude Allen, Ed Cathrine; Evans, Arthur V.; McDade, Melissa C.; Schlager, Neil; Mertz, Leslie A.; Harris, Madeline S. (2005). Grzimek's Student Animal Life Resource Vol. 6 Birds: Volume 3. Detroit. str. 639—641.
- ^ Judge Allen, Ed. Cathrine; Evans, Arthur V.; McDade, Melissa C.; Schlager, Neil; Mertz, Leslie A.; Harris, Madeline S. (2005). Grzimek's Student Animal Life Rescource Vol. 6 Birds: Volume 3. Detroit. str. 639—641.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Judge Allen, Ed. Cathrine; Evans, Arthur V.; McDade, Melissa C.; Schlager, Neil; Mertz, Leslie A.; Harris, Madeline S. (2005). Grzimek's Student Animal Life Rescource Vol. 6 Birds: Volume 3. Detroit. str. 639—641.
- Jude Allen, Ed Cathrine; Evans, Arthur V.; McDade, Melissa C.; Schlager, Neil; Mertz, Leslie A.; Harris, Madeline S. (2005). Grzimek's Student Animal Life Resource Vol. 6 Birds: Volume 3. Detroit. str. 639—641.
- Hutchins, Ed. Michaels; Evans, Arthur V.; Jacksons, Jerome A.; Kleiman, Devra G.; Murphy, James B.; Thoney, Dennis A. (2004). Grzimek's Animal Life Encyclopedia Vol. 9 Birds II (2nd izd.). Detroit. str. 469—470.