Pređi na sadržaj

Crkva Svetog Jovana Bogoslova u Srpskoj Kući

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Jovana Bogoslova
Osnovni podaci
Statushrišćanska pravoslavna bogomolja
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija vranjska
Osnivanje1903.
PosvećenSvetom Jovanu Bogoslovu
Lokacija
MestoSrpska Kuća, Opština Bujanovac
DržavaSrbija

Crkva Svetog Jovana Bogoslova u Srpskoj Kući, naseljenom mestu na teritoriji Opštine Bujanovac, pravoslavni je hram koji pripada Eparhiji vranjskoj Srpske pravoslavne crkve.[1] Sve do 1945. godine ovo selo se zvalo Kraljeva Kuća, ali je zbog vladajućeg komunističkog režima moralo da promeni svoj naziv u Srpska Kuća.

Crkva posvećena Svetom Jovanu Bogoslovu izgrađena je 1903. godine, na temeljima stare crkve, blagoslovom tadašnjeg mitropolita skopskog Firmilijana. Svečani čin osvećenja izvršio je mitropolit skopski Vikentije, 1906. godine.

Na crkvi se nalazi natpis:

Voimja Oca i Sina i Svjatago Duha. Hram ovaj Svetog Apostola i Jevanđelista Jovana obnovljen je na temelju stare zadužbine iz slavnog doba Nemanjića, za vlade Njegovog Veličanstva Sultan Abdul-Hamid-Hana. Po blagoslovu Njegovog Visokog Preosveštenstva mitropolita Skopljanskog Firmilijana Dražića, hram je osvećen od Njegovog Visokog Preosveštenstva mitropolita Skopljanskog Vikentija Krdžića 22. oktobra 1906. godine. Hram je podignut dobrovoljnim prilozima od pobožnih hrišćana sela Kraljeva Kuća: JanjaTasić, tutor iz Kraljevu Kuću, Anđel Vasiljević, majstor iz Vranje i Teofan I. Budžaroski, ikonopisac iz Galičnika.

U vreme Prvog Svetskog rata, kod ovog sela su od strane bugarske okupacione vojske ubijeni srpski sveštenici: Milan Ml. Popović, prota i paroh sela Kraljeva Kuća, Trajko Dejković, paroh bujanovački i Toma Stoilović, paroh oslarski. Spisak sveštenih lica pobijenih od Bugara nalazi se u časopisu Vesnik Srpske Crkve za septembar-oktobar, 1921, Beograd. Priložnički natpisi na ikonama premazani su katranom, što je posledica upada i boravka Bugara na ovim prostorima za vreme Drugog svetskog rata. Dveri su izrezbarene floralnim motivima, a na vrhu imaju vladarsku krunu s krstom.

Južno od crkve nalazi se trpeza za osvećenje masla, a jugozapadno od nje 1987. godine podignut je zvonik. Na ikonostasu ima 39 ikona, koje je oslikao Teofan I. Budžaroski 1906. i 1907. godine.

U porti crkve od 2016. godine postoji i spomen obeležje postradalim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, koji su 2001. godine u ratnim dejstvima i borbi sa albanskim teroristima na ovim prostorima položili živote za otadžbinu.[2][3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]