Crkva Svetog Dimitrija u Jasenovu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Dimitrija
Osnovni podaci
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija banatska
Osnivanje1912.
PosvećenSvetom velikomučeniku Dimitriju
Lokacija
MestoJasenovo, Opština Bela Crkva
Država Srbija

Crkva Svetog Dimitrija u Jasenovu, naseljenom mestu na teritoriji opštine Bela Crkva, pripada Eparhiji banatskoj Srpske pravoslavne crkve.

Po predanju i starim crkvenim zapisima, prvi hram sagrađen 1653. godine, bila je brvnara od istesanih balvana. Godine 1726. godine zidan je novi, veći hram od tvrdog materijala. Obe crkve su bile pokrivene šindrom, a kao zaštitnika slavili su Svetog Velikomučenika Dimitrija.

Današnja crkva podignuta je 1912. godine, dok je drugi srušen 1914. godine zbog opasnosti da bi se mogao i sam srušiti. Na mestu oltara tog tadašnjeg hrama sada stoji mermerna ploča na kojoj piše: „Na ovom svetom mestu Bogu služeno je od 1726. do 1912. godine”.

Doneta je 15. maja 1910. godine odluka da se sredstva za gradnju obezbede iz crkvenog prireza i za glavnog arhitektu predložen je inženjer iz Temišvara Laslo Sekelj. Plan Crkve koji je stigao iz Temišvara, predviđao je koristan prostor u crkvi za 600 vernika. Naručena su nova četiri zvona (jedno veliko i tri mala) od Antona Novotnog iz Temišvara. Ikonostas je izgradio Julius (Jon) Bosiok, skulptor i drvorezac iz Brlišta (današnja Rumunija), dok je za oslikavanje ikona na ikonostasu odabran Adam Čiplić, učitelj iz Starog Bečeja. Izrada Svetog časnog prestola, krstionice i umivaonika poverena je, na preporuku glavnog arhitekte Lasla Sekelja, majstoru L. Hajneu.

Crkvu je u ime episkopa vršačkog Ilariona Radonjića osveštao Božidar Popović na Veliku Gospojinu 15. avgusta 1913. godine. Ugarska vojna vlast 10. avgusta 1915. godine uzima iz Jasenovačke crkve tri zvona za vojne svrhe, a ostavljaju samo jedno, najmanje zvono. U aprilu 1917. godine vojne vlasti ponovo traže i oduzimaju i to jedno zvono, tako da je crkva bila bez zvona sve do 1925. godine kada su u Ljubljani kupljena tri zvona, a krajem godine kupljeno je i četvrto zvono. Najstarija matična knjiga datira iz 1794. godine.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]