Pređi na sadržaj

Čurčhela

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Čurčhela
Vrsta jelaKonditorski proizvod
Regije ili državaKahetija, Gruzija
Deo nacionalne kuhinjeGruzijska kuhinja
Glavni sastojcisok iz sveže muljanog grožđa, orašasti plodovi i brašno
  Mediji: Čurčhela

Čurčhela (gruz. ჩურჩხელა) je tradicionalna gruzijska[1][2][3] poslastica. Glavni sastojci su sok iz sveže muljanog grožđa, orašasti plodovi i brašno. Na žicu se nanižu badem, orah, lešnik, a ponekad i suvo grožđe, a zatim se umaču u zgrušavajući sok od grožđa ili drugi voćni sok i posle sušenja imaju oblik kobasice.[4][5][6] Tradicionalna tehnologija pravljenja čurčhele iz regiona Kahetija je 2015. godine upisana na nacionalnu listu Nematerijalnog kulturnog nasleđa Gruzije.[7][8]

Izvan Gruzije[uredi | uredi izvor]

Čurčhela i njene varijacije su popularne u još nekoliko zemalja osim Gruzije, i to u: Iranu, Jermeniji, Kipru,[9] Grčkoj, Rusiji,[10] Ukrajini, i Turskoj.[11][4] U Iranu je poznata kao "Lævascæck Adjili" (لواشک آجیلی). U Jermeniji, Grčkoj, i Turskoj je poznata kao "slatki sudžuk" (jerm. քաղցր սուջուխ)[12] (tur. cevizli sucuk, walnut sujuk).[13]

Među kiparskim Grcima je poznata kao sutcukos (σουτζούκος ili σουτζιούκκος)[9][14][15] a u Grčkoj sutcuki (σουτζούκι).[16] Kiparska varijacija čurčhele se dobija umakanjem niza badema u žele i zove se paluzes.

Priprema[uredi | uredi izvor]

Čurčhela je proizvod gruzijske kuhinje. Gruzini obično prave čurčhelu u jesen kada se prikupljaju osnovni sastojci. Dobija se kada se niz orašastih plodova umoče u sok od sveže muljanog grožđa koji se zove Tatara ili Pelamuši (sok od grožđa pomešan sa brašnom zbog gustine), i potom osuše na suncu.[17] prilikom pravljenja čurčhele ne koristi se šećer. Umesto oraha, u regijama u zapadnoj Gruziji koriste se bademi i lešnici.

Čurčhela ima oblik sveće, ali mnogi kažu da izgleda kao kobasica. Gruzijski ratnici su nosili čurčhelu sa sobom jer sadrži mnogo kalorija. Najbolje čurčhele su iz regiona Kahetija,[traži se izvor] koji je poznat kao domovina vina.

Sok od grožđa se sipa u velikom bronzanom kotlu (kazani) i polako se zagreva. Mala količina specijalne bele zemlje koja se zove asproi dodaje se prilikom ključanja i doprinosi da nečistoće izbiju na površinu, gde se sakupljaju i uklanjaju. Moguće je zameniti asproi, kada nije dostupan, sa lager pivom, što daje skoro isti rezultat. Kada se postupak čišćenja završi, tečnost se ostavlja da se ohladi. Zatim se dodaje brašno uz mešanje i zagrevanje. Kada dostigne pravu konzistenciju, što se vidi na osnovu brzine parnih mehurića i viskoznosti smeše, ona se sklanja sa toplote. Smeša je spremna za sledeći korak koji se sastoji od pripreme oraha za potapanje.

Pre potapanja, orašasti plodovi moraju prvo biti očišćeni od ljuske. Zatim se potapaju u vodu kako bi omekšali. Kada su dovoljno omekšali, nižu se na 2-3 metra duge nizove. Nize se potom potapaju u prethodno dobijenu smešu. Postupak se ponavlja nekoliko puta dok se ne dobije željena debljina. Proces sušenja traje 5-6 dana. Nakon sušenja spremni su za upotrebu ili skladištenje.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Goldstein, Darra (1999). The Georgian Feast: The Vibrant Culture and Savory Food of the Republic of Georgia. University of California Press. str. 210. 
  2. ^ Čurčhela. langet.ru (na jeziku: ruski). Culinary Dictionary of V.V. Pokhlebkin. 2002. „Gruzinskoe nacionalьnoe lakomstvo. 
  3. ^ Roufs, Timothy G.; Roufs, Kathleen Smyth (2014). Sweet Treats around the World: An Encyclopedia of Food and Culture. ABC-CLIO. str. 140. 
  4. ^ a b Zeldes, Leah A. (2. 3. 2011). „Eat this! Rojik, something sweet from Armenia”. Dining Chicago. Chicago's Restaurant & Entertainment Guide, Inc. Arhivirano iz originala 04. 05. 2019. g. Pristupljeno 30. 6. 2011. 
  5. ^ Kavkazskaя kuhnя Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. septembar 2016) (jezik: ruski)
  6. ^ Na Kavkaz za čurčheloй Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. septembar 2018) (jezik: ruski)
  7. ^ „არამატერიალური კულტურული მემკვიდრეობა” [Intangible Cultural Heritage] (PDF) (na jeziku: gruzijski jezik). National Agency for Cultural Heritage Preservation of Georgia. Pristupljeno 25. 10. 2017. 
  8. ^ „UNESCO Culture for development indicators for Georgia (Analytical and Technical Report)” (PDF). EU-Eastern Partnership Culture & Creativity Programme. 25. 10. 2017. str. 82—88. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 10. 2017. g. Pristupljeno 25. 10. 2017. 
  9. ^ a b „Soutzoukos”. hellenicaworld.com. Hellenica World. „Soutzoukos (Greek: σουτζούκος) is a popular traditional sweet of Cyprus. 
  10. ^ „Kak sdelatь čurčhelu v domašnih usloviяh How to make churchkhela at home” (na jeziku: ruski). mail.ru. 10. 10. 2013. Arhivirano iz originala 02. 04. 2019. g. Pristupljeno 29. 04. 2018. 
  11. ^ Procook.ru:Čurčhela (jezik: ruski)
  12. ^ „Վրաստան այցելելու պատճառները՝ Buzzfeed-ի ֆոտաշարքում” (na jeziku: jermenski). Tert.am. 5. 11. 2014. Arhivirano iz originala 05. 11. 2021. g. Pristupljeno 29. 04. 2018. „չուրչխելա (քաղցր սուջուխ) 
  13. ^ „Going nuts in Pangaltı, Şişli”. Hürriyet Daily News. 29. 1. 2010. „...the cevizli sucuk, a traditional, sausage-shaped candy made of walnuts sewn onto a string and dipped into thickened mulberry juice. 
  14. ^ Cyprus. Hunter Publishing. 1999. str. 231. „Soutzoukos is a solidified grape juice sweet made with almonds and formed into sausage-like rolls. 
  15. ^ „Σουτζιούκκος”. foodmuseum.cs.ucy.ac.cy (na jeziku: Greek). Cyprus Food Virtual Museum. Pristupljeno 30. 11. 2015. 
  16. ^ „Authentic Foods Soujoukos & Palouzes”. cyprusfoodndrinks.com. Cyprus Food and Drinks. Arhivirano iz originala 07. 11. 2017. g. Pristupljeno 29. 04. 2018. „Soujoukos (grape must roll): A similar name, soutzouki, is also used in Greece to denote the same product. 
  17. ^ Progress Tour. „Churchkhela”. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 19. 11. 2012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Roufs, Timothy G.; Roufs, Kathleen Smyth (2014). Sweet Treats around the World: An Encyclopedia of Food and Culture. ABC-CLIO. str. 140. 
  • Goldstein, Darra (1999). The Georgian Feast: The Vibrant Culture and Savory Food of the Republic of Georgia. University of California Press. str. 210.