Ѳ (slovo ćirilice)
Ćirilično slovo Ѳ ѳ | |||||
---|---|---|---|---|---|
Slova srpske azbuke | |||||
А | Б | В | Г | Д | Ђ |
Е | Ж | З | И | Ј | К |
Л | Љ | М | Н | Њ | О |
П | Р | С | Т | Ћ | У |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
Slova ostalih slovenskih jezika | |||||
А́ | А̀ | А̄ | Ґ | Ґ | Ѓ |
Ѓ | Ѐ | Е́ | Е̄ | Ё | Є |
З́ | Ѕ | Ѝ | И́ | І | Ї |
Й | Ќ | О́ | О̀ | Ō | С́ |
У́ | У̀ | Ў | Щ | Ъ | Ы |
Ь | Э | Ю | Я | ||
Slova neslovenskih jezika | |||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ |
Ҕ | Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ |
Ԃ | Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ |
Ӂ | Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ |
Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź |
Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ |
Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ |
Ӊ | Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ |
Ԋ | Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ |
Ԥ | Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ |
Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ |
Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ |
Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ |
Ҿ | Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ |
Э̆ | Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ |
Є̈ | Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ |
Ԝ | Ӏ | ||||
Istorijska slova | |||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ |
Ѿ | Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ |
Ѧ | Ѫ | Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ |
Ѳ | ֹѴ | Ѷ | Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ |
Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ |
ꙮ | |||||
Sva slova ćirilice |
Ѳ ѳ (Ѳ ѳ; iskošeno: Ѳ ѳ) je slovo rane ćirilice. Zove se fita. Oblik i naziv slova su izvedeni iz grčkog slova teta (Θ θ). U sistemu ISO 9, Ѳ je romanizovano pomoću gravnog akcenta od slova F (F̀ f̀).
U ćiriličnom numeričkom sistemu, Fita ima vrednost 9.
Oblik
[uredi | uredi izvor]U tradicionalnim crkvenoslovenskimfontovima, centralna linija je tipično oko duplo veća od tela slova i ima serife slične onima na slovu T: .
Ponekad je linija povučena nisko kao osnovna linija, zbog čega je ovo slovo teško razlikovati od D.
Korišćenje
[uredi | uredi izvor]Staroruski i crkvenoslovenski
[uredi | uredi izvor]Tradicionalni ruski naziv slova je fitá (fitá) (ili, u pravopisu pre 1918, ѳitá). Fita se uglavnom koristila za pisanje vlastitih imena i pozajmljenica izvedenih iz ili preko grčkog. Rusi su ova imena izgovarali glasom /f/ umesto /θ/ (poput izgovora ⟨th⟩ u engleskoj riječi „thin“).
Na primer, grčko ime Θεόδωρος se izgovaralo kao „Feodor“ (sada „Fjodor“).
Rani tekstovi na ruskom (i u ruskoj reviziji crkvenoslovenskog) pokazuju sve veću zamenljivost θ i F. Neki pisari su preferirali jedno od dva slova, a ignorisali drugo. Postojao je ortografski sistem za pisanje Ѳ na početnoj poziciji i F na drugom mestu. Od sredine 17. veka, izbor između θ i F je ponovo prilagođen da tačno prati grčko poreklo, sistem koji je još uvek u upotrebi u crkvenoslovenskom pravopisu.
Ruski
[uredi | uredi izvor]U prvoj varijanti petrovske ruske azbuke (1707–1708), slovo F je eliminisano i Fita je postala jedini način da se predstavlja /f/. Kasnije (1710) slovo F (sa istim etimološkim pravilom pravopisa Ѳ i F) je vraćeno i oba slova su postojala sve do pravopisne reforme 1918, kada je Fita eliminisana i zamenjena slovom F (F f).
Imajte na umu da su mnoge grčke reči sa tetom usvojene u ruskom sa slovom T (T t) umesto fite (uglavnom preko latinskog ili preko drugih zapadnoevropskih jezika):
- teatarъ (pozorište)
- teorema (teorema)
- atletъ (sportista)
- pantera (pantera)
- ftalevый (ftalni)
itd.
Ponekad je postojao dvostruki pravopis i/ili izgovor:
- aaeizmъ/ateizmъ (ateizam)
- algoriѳmъ/algoritmъ (algoritam)
- katoličeskiй/katoličeskiй (katolik)
itd.
Varijante sa fitom (u modernom pravopisu sa F) su tipično arhaičnije ili posebne.
Rumunski
[uredi | uredi izvor]U rumunskom jeziku, θ se zvala tita ⟨Ѳ⟩ i bila je deo rumunskog ćiriličnog pisma, koje se koristilo do oko 1860. godine.
Aleutski
[uredi | uredi izvor]Fita se koristi u ćiriličnoj verziji aleutskog pisma, obično u pozajmljenim rečima.
Ostali jezici
[uredi | uredi izvor]U drugim jezicima koji koriste ćirilično pismo, Fita se izgovarala kao /t/ a kasnije je zamenjena sa T (T t).
Na primer, bugarska, makedonska i srpska verzija grčkog imena Θεόδωρος je Todor (Todor) ili Teodor (Teodor).
Slična slova i znakovi
[uredi | uredi izvor]Θ θ/ϑ: grčko slovo teta.
Ө ө: trenutno u upotrebi u kazaškom, kirgiskom, tadžičkom i mongolskom jeziku.
Računarski kodovi
[uredi | uredi izvor]Znak | Ѳ | ѳ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER FITA | CYRILLIC SMALL LETTER FITA | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1138 | U+0472 | 1139 | U+0473 |
UTF-8 | 209 178 | D1 B2 | 209 179 | D1 B3 |
Numerička referenca znaka | Ѳ | Ѳ | ѳ | ѳ |
Reference
[uredi | uredi izvor]