Milisav Sekulić
Milisav Sekulić | |
---|---|
Datum rođenja | 11. novembar 1935. |
Mesto rođenja | Trbušnica, kod Loznice, Kraljevina Jugoslavija |
Datum smrti | 30. novembar 2021.86 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Milisav Sekulić (Trbušnica, kod Loznice, 11. novembar 1935 — Beograd, 30. novembar 2021) bio je pukovnik JNA, general Srpske vojske Krajine i publicista.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 11. novembra 1935. godine u selu Trbušnica, opština Loznica, Srbija, Kraljevina Jugoslavija. Završio je Vojnu akademiju KoV JNA 1954–1957, jednogodišnju Političku školu JNA, Višu vojnu akademiju, Školu narodne odbrane, Filozofski fakultet (odsek Filozofija) i postdiplomske studije - magistrirao je vojnu veštinu. Uža specijalnost: operativno-štabni poslovi, Dakle: diplomirani filozof, magistar vojnih nauka, pukovnik JNA i general-major vojske Republike srpske Krajine. Posle završetka Vojne akademije potporučnik Sekulić je bio raspoređen u Titovu gardu.
Kao odličan komandant i praktičar, pukovnik Sekulić je bio premešten u Upravu GŠ JNA, da bi sa svojim iskustvom doprineo naučnom uobličavanju teorijskih i doktrinarnih dokumenata. Ujedno je uspešno završio postdiplomske studije i postao magistar vojne veštine, sa temom Metodologija rada komande armije.
Među prvima se pripremao za titulu doktora vojnih nauka; pošto je ujedno bio i kandidat za čin general-majora JNA. Predao je tri doktorske disertacije, a nije postao doktor nauka. Prva disertacija je imala naslov „Udruživanje bojnog delovanja i otpora u divizijskoj zoni”, ali je komisija nije prihvatila. Napisao je i prijavio drugi doktorat sa naslovom „Objedinjavanje vođenja i komandovanja na ratištu”. I ovaj put ga je komisija odbila. Pokušao je i treći put i predložio temu „Delovanje štaba Vrhovne komande OS SFRJ u ratu 1991. godine”. Rad je bio suviše kritičan da bi ga komisija JNA uopšte prihvatila. Iz ove odbačene disertacije je kasnije nastala njegova prva knjiga.
Izbijanjem rata i raspadom SFRJ, raspoređen je u Knin i postao je načelnik odeljenja za operativno-nastavne poslove Srpske Vojske Krajine. Na kraju su ga za zasluge unapredili u čin general-majora vojske RSK i penzionisan je 1993. godine. Nakon proterivanja srpskog naroda iz Hrvatske, posle „Oluje", nastanjuje se u Beogradu.
Za stanje u celoj bivšoj Jugoslaviji i stanje u kom se srpski narod našao, okrivio je tadašnje političko rukovodstvo i tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića.
Preminuo je 30. novembra 2021. godine u Beogradu.[1] Sahranjen je 1. decembra 2021. godine na mesnom groblju Železnik.[2]
Dela[uredi | uredi izvor]
Knjige[uredi | uredi izvor]
- Jugoslaviju niko nije branio, a Vrhovna komanda je izdala, NIDDA Verlag GmbH Bad Vilbel, Nemačka i VESTI Beograd, 1997.
- Knin je pao u Beogradu, NIDDA Verlag GmbH Bad Vilbel, Nemačka, 2000.
- Dobrovoljci prećutana istina, Udruženje boraca 1990, Rakovica – Beograd, 2000.
- Beograd ne broji poginule (poginuli u ratovima od 1990. do 1999. godine)
- Udruženje veterana i vojnih invalida u ratovima od 1990. Republike Srbije, Beograd, 2007.
- Drinska divizija – prilog istoriji Srpske vojske, Regionalno preduzeće »Podrinje« i Udruženje vojnih dobrovoljaca 1912–1918, Loznica
Vojne studije i monografije[uredi | uredi izvor]
- Definisanje predmeta vojne veštine, Institut za strateška istraživanja u Beogradu, 1988.
- Principi vojne veštine, Generalštab OS SFRJ, Beograd, 1988.
- Aksiomi, teorije i zakonitosti u teoriji vojne veštine, Institut za strateška istraživanja u Beogradu, 1989.
Takođe autor je vojno-istorijske studije sa naslovom Slovenački dobrovoljci u srpskim oslobodilačkim ratovima 1912–1918.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „IN MEMORIAM - Milisav Sekulić, general Srpske vojske Krajine i pukovnik JNA”. Arhivirano iz originala 01. 12. 2021. g. Pristupljeno 01. 12. 2021.
- ^ PREMINUO MILISAV SEKULIĆ: Odlazak generala Republike Srpske Krajine!