Boginja
Boginja je žensko božanstvo. Mnoge kulture ima boginje. Boginju uglavnom imaju politeisti, jer monoteisti vjeruju u jednog Boga, iako sve više hrišćana smatra da Bog ne mora uvijek biti muškog roda, pa zamjenicom Ona nazivaju Boga.[1] Od indoevropskih religija najviše boginja imala je nordijska mitologija. Česti simbol boginja je krug, kojem s lijeve i desne strane stoji po jedan polumjesec.
Religije[уреди | уреди извор]
Hinduizam[уреди | уреди извор]
Hinduizam je religija koja ima nekoliko bogova i boginja, a od sviju božanstava najvažniji je Brahma, stvoritelj svijeta, a žena mu je Sarasvati. Shaktas je je majka sviju boginja. Šiva ima ženu Parvati. U hinduizmu postoji 180 imena nekoliko boginja. U hinduizmu ima i dvospolnih bogova kao što su Lakšmi-Višnu, Šiva-Šakti, Radha-Krišna i drugi. Jedan bog je muški bog (Šaktiman) i ženska energija (Šakti), koji radi s dinamičnom ženskom energijom.
Sikhizam[уреди | уреди извор]
Sikhi su monoteisti i vjeruju u Boga. Glavni im je vođa Guru Granth Sahib, koji se punim imenom zove Adi Sri Guru Granth Sahib. Skulpture sikhizma govore o Bogu kao Ocu i Majci.
Grčkorimska mitologija[уреди | уреди извор]
- Perzefona, kraljica podzemnog svijeta,
- Demetra, boginja ratarsta, Zemlje i plodnosti,
- Afrodita, boginja ljubavi i ljepote,
- Artemida, boginja lova i šuma,
- Atena, boginja rata, zanatstva i zaštitnica grada Atene,
- Kibela, "majka Zemlja",
- Hera, boginja braka, Zeusova žena,
- Nika, boginja trijumfa i pobjede,
- Potria Theron,
- Selena, boginja Mjeseca, ali i njegova personifikacija.
Keltska mitologija[уреди | уреди извор]
- Agrona, boginja rata,
- Brigid,
- Matrona, "majka boginja",
- Morrígan, boginja bitki i plodnosti,
- Sulis.
Nordijska mitologija[уреди | уреди извор]
- Freyja, boginja ljubavi i ljepote,
- Frigg, vrhovna boginja Asa,
- Fulla,
- Gná,
- Gullveig, misteriozna boginja,
- Hel, boginja podzemlja,
- Hlín,
- Nanna,
- Nerthus,
- Norne, suđenice nordijske mitologije,
- Nótt, boginja koja je personifikacija noći,
- Sol.
Egipatska mitologija[уреди | уреди извор]
- Mut, kćer boga Sunca, Amonova žena,
- Izida, boginja majka,
- Hathor, boginja koja može preuzeti lik krave, najljepša boginja,
- Neftis, boginja grobnica,
- Nut, boginja neba i zvijezda,
- Tawaret, boginja trudnoće i majčinstva,
- Meskhenet, boginja rađanja, zaštitnica male djece.
Monoteističke religije[уреди | уреди извор]
Monoteistička kultura nema boginja te se za Boga smatra da spada u muški rod, ali gramatički ne može se utvrditi kojeg je Bog roda, no većina monoteista Boga zove i Ocem i sličnim imenima. Hrišćani Bogorodicu Mariju smatraju da je nešto kao boginja. Njen sin je Bog u utjelovljenju čovjeka. U islamu Marija je smatrana djevicom, ali je ne smatraju kao božicu ili kraljicu (nisu joj propisane božanske osobine) i ne vjeruju da je njen sin Isus, Sin Božji, pa je to u islamu najveći grijeh.
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ Grupa autora, Oxford, enciklopedija za mlade, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-274-036-3
