Poasonov odnos
Poasonov odnos ili Poasonov koeficijent (oznaka: υ) se određuje kao odnos poprečnog smanjenja i uzdužnog produženja nekog materijala prilikom testiranja zatezanja na kidalici. Bio bi jednak 0,5 ako se obim tela prilikom rastezanja ne bi promenio. Dobio je naziv prema Simeonu Poasonu (1781 – 1840), francuskom fizičaru i matematičaru. Ako se materijal pritiska u smeru jedne ose, onda se on širi u smeru druge dve ose.[1]
Većina materijala ima Poasonov odnos u području od 0 do 0,5. Čelik i tvrdi polimeri imaju Poasonov odnos oko 0,3. Guma ima gotovo vrednost 0,5, dok za plutu iznosi 0. Za Poasonov odnos vredi: [2]
gde je:
- - Poasonov odnos,
- - poprečno (transverzalno) suženje ili skupljanje
- - uzdužno (aksijalno) produljenje .
Uzrok Poasonovog delovanja[уреди | уреди извор]
Na molekularnom nivou, Poasonovo delovanje nastaje zbog malog pomicanja između molekula i istezanja molekularnih veza unutar kristala materijala, te prilagođavanja naprezanju. Kada se hemijska veza istegne u smeru sile koja je razvlači, onda se normalno na smer delovanja sile hemijske veze skraćuju. To se događa na mnogobrojnim mestima unutar kristala i tako nastaje ta pojava.[3]
Poasonov odnos za različite materijale[уреди | уреди извор]
Materiјаl | Poasonov odnos |
---|---|
guma | 0,4999[5] |
zlato | 0,42–0,44 |
zasićena glina | 0,40–0,49 |
magnezijum | 0,252–0,289 |
titanijum | 0,265-0,34 |
bakar | 0,33 |
aluminijum-legura | 0,32 |
glina | 0,30–0,45 |
nerđajući čelik | 0,30–0,31 |
čelik | 0,27–0,30 |
liveno gvožđe | 0,21–0,26 |
pesak | 0,20–0,455 |
beton | 0,1–0,2 |
staklo | 0,18–0,3 |
metalično staklo | 0,276–0,409[6] |
pena | 0,10–0,50 |
pluta | 0,0 |
Materijal | Ravan simetrije | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Nomeks Struktura saća | , = pravac trake | 0,49 | 0,69 | 0,01 | 2,75 | 3,88 | 0,01 |
stakleno vlakno-epoksidna smola | 0,29 | 0,32 | 0,06 | 0,06 | 0,32 |
Negativan Poasonov odnos materijala[уреди | уреди извор]
Neki materijali poznati kao auksetični materijali pokazuju negativan Poasonov odnos. Kada se podvrgnu pozitivnom naprezanju u uzdužnoj osi, poprečna deformacija u materijalu će zapravo biti pozitivna (tj. dolazi do povećanja površine poprečnog preseka). Za ove materijale, to je obično usled jedinstveno orijentisanih, zglobnih molekularnih veza. Da bi se ove veze rastegnule u uzdužnom pravcu, zglobovi moraju da se „otvore” u poprečnom pravcu, efektivno ispoljavajući pozitivnu napetost.[7] Ovo se takođe može uraditi na strukturiran način i to može dovesti do novih aspekata u dizajnu materijala kao što su mehanički metamaterijali.
Poasonova funkcija[уреди | уреди извор]
Pri konačnim naprezanjima, odnos između transverzalnih i aksijalnih naprezanja, i , tipično nije dobro opisan Poasonovim odnosom. Zapravo, Poasonov odnos se često smatra funkcijom primenjenog naprezanja pri režimima velikog naprezanja. U takvim slučajevima, Poasonov odnos zamenjuje Poasonova funkcija, za koju postoji nekoliko konkurentnih definicija.[8] Tokom transverzalnog i aksijalnog rastezanja , pri čemu je transverzalno rastezanje funkcija aksijalne jačine (i.e., ), najčešće su korišćene sledeće funkcije
Primena[уреди | уреди извор]
Poasonov odnos ima najveći uticaj na protok fluida pod velikim pritiscima. Kada je fluid unutar cevi pod velikim pritiskom, cev se širi. Zbog Poasonovog delovanja dolazi do povećanja prečnika cevi, a po dužini cevi se primetno skraćuju, što može da utiče na spoj cevi, te naprezanja u spoju mogu dovesti do oštećenja ili deformacije, a ponekad i do loma materijala.[9]
Pluta se upotrebljava kao čep za boce upravo iz razloga što je njen Poasonov odnos jednak 0. Deo plute koji je već u grlu boce, neće vršiti naprezanje na deo plute koji je izvan grla boce, pa se lagano može dalje pluta utisnuti, budući da treba savladati samo silu trenja. Kada bi čep bio od gume, deo koji je unutar grla boce bi stvorio veliku silu, pa bi utiskivanje takvog čepa bilo izuzetno teško.[10]
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ [1] Архивирано на сајту Wayback Machine (28. фебруар 2017) "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.
- ^ [2] Архивирано на сајту Wayback Machine (31. јануар 2012) "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
- ^ "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.
- ^ Fluegel, Alexander. „Poisson's Ratio Calculation for Glasses”. www.glassproperties.com. Архивирано из оригинала на датум 23. 10. 2017. Приступљено 28. 4. 2018.
- ^ „Archived copy” (PDF). Архивирано (PDF) из оригинала на датум 31. 10. 2014. Приступљено 24. 9. 2014.
- ^ Journal of Applied Physics 110, 053521 (2011)
- ^ Lakes, Rod. „Negative Poisson's ratio”. silver.neep.wisc.edu. Архивирано из оригинала на датум 16. 2. 2018. Приступљено 28. 4. 2018.
- ^ Mihai, L. A.; Goriely, A. (3. 11. 2017). „How to characterize a nonlinear elastic material? A review on nonlinear constitutive parameters in isotropic finite elasticity”. Proceedings of the Royal Society A. 473: 20170607. doi:10.1098/rspa.2017.0607.
- ^ [3] Архивирано на сајту Wayback Machine (25. мај 2009) cpchem.com
- ^ "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.