Brdo kod Kranja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dvorac Brdo kod Kranja

Brdo kod Kranja (slč. Brdo pri Kranju) je dvorac koji se nalazi u blizini sela Predoslje, kod Kranja, u oblasti Gorenjska. Izgrađen je početkom XVI veka i smatra se najbolje očuvanim renesansnim dvorcem u Sloveniji.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Dvorac je izgradio 1510. godine gorički velmoža i kranjski grof Jurij Egkh (1462–1537), koji je bio generalni upravitelj hasburških privatnih poseda u Kranjskoj. Nakon njegove smrti dvorac je često menjao vlasnike, ali i izgled. U XVIII veku ga je kupio baron Mikelanđelo Cojs (1694–1777), otac kranjskog prosvetitelja, zaštitnika umetnosti i prirodnog naučnika Žige Cojsa (1747–1819). Tokom XIX veka dvorac je ponovo nekoliko puta menjao vlasnike, a unutrašnjost je potpuno renovirana. Početkom XX veka dvorac je bio zapušten i oronuo.

Od daljeg propadanja dvorac je spasio knez namesnik Pavle Karađorđević (1893–1976), koji ga je kupio 1935. godine. Dvorac je tada iz provincijskog zdanja pretvoren u prefinjenu kraljevsku letnju rezidenciju. U periodu od 1935. do 1941. godine na Brdu kod Kranja je boravilo nekoliko itaknutih pojedinica, među kojima britanski kralj Edvard VIII i princ Džordž, vojvoda od Kenta.

Nakon Drugog svetskog rata dvorac Brdo kod Kranja je postao jedna od rezidencija Josipa Broza Tita (1892–1980), koju je koristio tokom boravka u SR Sloveniji. Spadala je u red Titovih omiljenih rezidencija u kojoj je često boravio i primao strane državnike koji su bili u poseti Jugoslavije. U periodu od 1945. do 1980. godine, kao gosti Josipa Broza Tita na Brdu kod Kranja su između ostalog boravili – sovjetski maršal Žukov,[1] indonežanski predsednik Sukarno,[2] premijer Tanzanije Džulijus Njerere,[3] egipatski predsednik Naser,[4] sovjetski premijer Nikita Hruščov,[5] rumunski predsednik George Georgiju-Dež,[6] američki glumac Kirk Daglas,[7] mađarski političar Janoš Kadar,[8] italijanski predsednik Đuzepe Sragat,[9] rumunski predsednik Nikolaje Čaušesku,[10] poljski političar Edvard Gjerek,[11] iranski šah Reza Pahlavi,[12] palestinski lider Jaser Arafat,[13] egipatski predsednik Anvar el Sadat,[14] grčki premijer Kostas Karamanlis,[15] svevernokorejski lider Kim Il Sung,[16] egipatski potpredsednik Hosni Mubarak,[17] nemački političar Vili Brant[18] i američki glumac Orson Vels.[19]

Nakon osamostaljenja Slovenije, 1991. godine, rezidencija na Brdu kod Kranja je korišćena za protokolarne potrebe Vlade Republike Slovenije. Godine 2001. na Brdu kod Kranja je došlo do sastanka između tadašnjih predsednika Ruske federacije i Sjedinjenih Američkih DržavaVladimira Putina i Džordža Buša mlađeg.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Iz prošlosti dvorca[uredi | uredi izvor]

Sadašnji izgled[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Prijem maršala Žukova”. www.foto.mij.rs. 13. 10. 1957. 
  2. ^ „Predsednici Tito i Ahmed Sukarno u Sloveniji”. www.foto.mij.rs. 8. 4. 1960. 
  3. ^ „Prijem premijera Tanganjike Džulijusa Njererea”. www.foto.mij.rs. 28. 8. 1961. 
  4. ^ „Poseta predsednika Nasera”. www.foto.mij.rs. 14. 5. 1963. 
  5. ^ „Poseta N.S. Hruščova”. www.foto.mij.rs. 29. 8. 1963. 
  6. ^ „Poseta rumunske državno-partijske delegacije predvođene Georgi Dežom”. www.foto.mij.rs. 23. 11. 1963. 
  7. ^ „Prijem američkog glumca Kirka Daglasa”. www.foto.mij.rs. 7. 11. 1964. 
  8. ^ „Poseta Janoša Kadra”. www.foto.mij.rs. 30. 8. 1965. 
  9. ^ „Poseta Đuzepea Saragata”. www.foto.mij.rs. 5. 10. 1969. 
  10. ^ „Poseta Nikolae Čaušeskua”. www.foto.mij.rs. 3. 11. 1970. 
  11. ^ „Poseta Edvarda Gjereka”. www.foto.mij.rs. 30. 8. 1965. 
  12. ^ „Poseta Reze Pahlavija”. www.foto.mij.rs. 30. 5. 1973. 
  13. ^ „Prijem Jasera Arafata”. www.foto.mij.rs. 3. 12. 1974. 
  14. ^ „Doček Anvara el Sadata”. www.foto.mij.rs. 29. 5. 1975. 
  15. ^ „Prijem Konstantina Karamanlisa”. www.foto.mij.rs. 5. 6. 1975. 
  16. ^ „Poseta Kim Il-Sunga”. www.foto.mij.rs. 6. 6. 1975. 
  17. ^ „Prijem Hosnija Mubaraka”. www.foto.mij.rs. 27. 4. 1977. 
  18. ^ „Prijem Vilija Branta”. www.foto.mij.rs. 8. 9. 1978. 
  19. ^ „Prijem Orsona Velsa”. www.foto.mij.rs. 29. 4. 1979. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]