Godoberinski jezik

Godoberinski jezik
GъibdilIi micci Ɣibdiƛi micci
Region	Rusija Dagestan
Broj govornika	130 (2010)
Jezička porodica	Severoistočnokavkaski jezici Avaro-ando-didojski jezici Avaro-andijski jezici Andijski jezici Godoberinski jezik
Jezički kodovi
ISO 639-3	gdo

Godoberinski jezik (Gijbdilhi mitts, godoberinskiй яzыk, ღოდობერიული ენა, godoberiйskiй яzыk, gъibdilIi micci, Ɣibdiƛi micci) jedan je od jezika koji pripada Avaro-adijskoj grupi jezika porodice sjeveroistočnih kavkaskih jezika koji govori Godoberinci u jugozapadnom Dagestanu, Rusiji. Po podacima iz 2010. godine godoberinskim jezikom se služi oko 130 ljudi. Postoji samo dva dijalekta, a to su Godoberi i Zibirhali dijalekat, a glavna razlika je u izgovoru. Na osnovu rađenog projekta „ugroženi jezici” godoberinski jezik se klasifikuje kao jezik koji je ugrožen i prijeti mu izumiranje, i to sve na osnovu broja izvornih korisnika.

Istorija

Antropološki razvoj Godoberinaca nije poznat. Međutim njihov jezik je ono što razlikuje ovu kulturnu grupu od drugih grupa u toj oblasti. U poređenju sa drugim andijskim jezicima, godoberinski jezik se smatra najsličnijim jezicima Čamalala i Botlihca. Što se tiče rječnika primjetne su neke rječi koji dolaze iz avarskog, turskog i arapskog jezika. Nakon pripajanja Rusiji u 19. vijeku, a potom i vladavine Sovjetski Saveza u 20. vijeku, na jeziku Godoberinaca je snažan uticaj ostavio ruski jezik.

Geografska rasprostranjenost

Govornici maternjeg (godoberinskog jezika) žive u dva sela Godoberi ( selo „Gjudu” u Godoberu) i Zibirhali (selo „Šalu” u Godoberu). Ova sela nalaze se u sjeverozapadnim planinama na lijevoj obali reke Andi-Kojsu na jugozapadu Dagestana.

Karakteristike

Godoberi nemaju književni pisani jezik, ali se određeni oblik koristi samo u domovima Godoberinaca. U školama se djeca podučavaju na avarskom i ruskom jeziku, a ovo je uticajan faktor smrti za ovaj jezik. Rođeni govornici godoberinskog jezika koriste avarski ili ruski kao pisani oblik komunikacije. Ova dva jezika se takođe koriste pri razgovoru sa ljudima iz susjednih zajednica.

Pravopis

Godoberinski jezik ima pet samoglasnika: i, u, e, o, a.. Ono što je karakteristika za ovaj jezik je postojanje dvoglasnih zvukova, i to tako što dva samoglasnika u jednom slogu prave jedan zvuk, i to je karakteristično samo za godoberinski jezik i nijednom drugom dagestanskom jeziku (primjer:c'ai 'fire').

Pravopisni primjeri

	Početni oblik (H!H)	Početni oblik (HL)	početni/preferencijalni/finalni (HH)	finalni (H-B)	Finalni/preferencijalni (HL!)	Finalni/preferencijalni (LL)	Finalni/preferencijalni (HH!)	Finalni/preferencijalni (LL-B)	Finalni/preferencijalni/početni (HH-B)
Nominativ	gédu 'mačka'	íča 'kobila'	ímu 'otac'	qučá 'vuna'	buRá 'bik'	haí 'oko'	łerú 'pero'	set'íl 'prst'	ziní 'krava'
Genitiv	géduLi 'Mačka'	íčLi 'kobila'	imúLi 'otac'	qučiLí 'vuna'	buRáLi 'bik'	háiLi 'oko'	łéruLi 'pero'	sét'ilaLi 'prst'	zináLi 'krava'
Dativ	gédułi 'Mačka'	íčałi 'kobila'	ímułi 'otac'	qučiłí 'vuna'	buRałí 'bik'	haiłi 'oko'	łérułli 'pero'	sét'ilałi 'prst'	zínałi 'krava'
Ergativ	gédudi 'mačka'	íčadi 'kobila'	imudí 'otac'	qučidí 'vuna'	buRadí 'bik'	haidí 'oko'	łérudi 'pero'	sét'iladi 'prst'	zinadí 'krava'

Morfologija

Jednina riječi podijeljene su u tri rodne klase: muški, ženski i srednji rod. Pluralne riječi nisu podeljene u rodne slojeve, ali su podijeljene kao ljudska ili predmetna. Postoje dve vrste pridjeva: primarni i učestalni. Većina primarnih prideva ne posjeduje ovblike rodnih slojeva. Četiri tipa učestalnih imaju sldeće oblike: prošlost, sadašnjost, budućnost i ne-budući negativni oblik. Numerički sistem se ne razlikuje mnogo od drugih jezika.

Azbuka

Aa	Ãã	Bb	Vv	Gg	GIgI	Gьgь	Gъgъ
Dd	Ee	Žž	Zz	Ii	Ĩĩ	Йй	Kk
KIkI	Kьkь	Kъkъ	Ll	LIlI	Lъlъ	Mm	Nn
Oo	Pp	Rr	Ss	Tt	TItI	Uu	Ũũ
Ff	Hh	HIhI	Hьhь	Hъhъ	Čč	ČIčI	Šš
Щщ	Ъъ	ь	Ээ	Юю	Яя

Literatura

• Kibrik, Aleksandr (1996). Godoberi. Munchen: Lincom.