G17 plus
G17 Plus | |
---|---|
Predsednik | Mlađan Dinkić (poslednji predsednik) |
Osnivač | Miroljub Labus |
Osnovana | 1997. (kao NVO) 2002. (kao stranka) |
Raspuštena | 2013. (16 god.) |
Naslednik | Ujedinjeni regioni Srbije |
Sedište | Beograd, Srbija |
Ideologija | |
Politička pozicija | Desni centar |
Međunarodno članstvo | Međunarodna demokratska unija |
Evropska stranka | Evropska narodna partija |
Narodna skupština Republike Srbije (2007) | 32 / 250 |
www |
G17 plus je bivša liberal-konzervativna[1] politička stranka (ranije je bila nevladina organizacija) u Srbiji. Osnovana je decembra 2002. godine.Prvi predsednik stranke bio je Miroljub Labus,nakon njegovog povlačenja iz politike za predsednika stranke bio je izabran Mlađan Dinkić. Stranka se transformisala ujedinenjem stranka i pokreta u koaliciju Ujedinjeni regioni Srbije koji su od 2013. su postali politička stranka,[2] čime je G17 Plus kao organizacija prestao da postoji.
Učešće u Prvoj vladi Vojislava Koštunice (2004)[uredi | uredi izvor]
Stranka je na vanrednim izborima za Skupštinu Srbije, 28. decembra 2003. dobila 34 poslanička mesta. Nakon dvomesečnih pregovora o formiranju nove srpske Vlade, ušla je u Vladu (3. mart 2004) zajedno sa DSS i SPO-NS, uz manjinsku podršku SPS-a. Šef poslaničke grupe u republičkom parlamentu je bio Miloljub Albijanić
U toj Vladi je imala ministarstvo finansija na čijem čelu je bio Mlađan Dinkić. Posle ostavke vicepremijera, Labusa, na njegovo mesto je došla dotadašnja ministarka poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ivana Dulić-Marković, koja je 9. septembra izabrana za potpredsednicu stranke. Na njeno mesto ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, došao je Goran Živkov, takođe član ove partije. Takođe je držala i ministarstvo zdravlja na čijem je čelu dr Tomica Milosavljević, koji je ostao potpredsednik stranke i nakon Izborne skupštine.
Radovan Jelašić, funkcioner stranke, nalazio se na mestu guvernera Narodne banke Srbije.
Prvog oktobra 2006. G17 PLUS je dala ostavke na sva ministarska mesta. Ostavke su u Skupštini usvojene 9. novembra, što je dovelo do novih izbora 21. januara 2007.
Učešće u Drugoj vladi Vojislava Koštunice (2007)[uredi | uredi izvor]
G17 plus je u Vladi od 15. maja 2007. godine (Demokratska stranka Srbije, Demokratska stranka, G17 plus i Nova Srbija ) imala ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja (Mlađan Dinkić), ministarstvo zdravlja (Tomica Milosavljević), ministarstvo za omladinu i sport (Snežana Samardžić-Marković) i ministarstvo nauke (Ana Pešikan).
Učešće u Vladi Mirka Cvetkovića (2008)[uredi | uredi izvor]
Nakon izbora 11. maja 2008. godine, na kojima je učestvovala kao deo koalicija Za evropsku Srbiju (ZES), G17 PLUS osvojila je 24 poslaničkih mesta u republičkoj skupštini. Šef poslaničke grupe je Suzana Grubješić.
G17 plus je u Vladi od 7. jula 2008. godine pored resora koje je imala i u prethodnoj vladi — ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja (Mlađan Dinkić, koji je ovaj put bio i potpredsednik Vlade), ministarstvo zdravlja (Tomica Milosavljević), ministarstvo za omladinu i sport (Snežana Samardžić-Marković), dobila i ministarstvo kulture (Nebojša Bradić), ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo Jasna Matić) i ministarstvo za Nacionalni investicioni plan (Verica Kalanović), dok je resor nauke prepušten koalicionim partnerima (DS).
Početkom 2011. godine došlo je do neočekivanih promena u vladi. Ubrzo nakon što je u krajem januara dugogodišnji ministar zdravlja Tomica Milosavljević podneo ostavku (iz ličnih razloga), usledilo je i razrešenje/ostavka ministra ekonomije i regionalnog razvoja i potpredsednika Vlade Mlađana Dinkića a s njim se solidarisala i ministarka za Nacionalni investicioni plan Verica Kalanović, koja je (takođe) podnela ostavku.
Radovan Jelašić je do 2010. bio na mestu guvernera Narodne banke Srbije.
Učešće u Vladi Ivice Dačića (2012)[uredi | uredi izvor]
G17 plus je učestvovao u Vladi Ivice Dačića, čiji je potredsednik bio Aleksandar Vučić, sve do rekontrukcije Vlade 2013. godine. Na izbore stranka je izašla u okviru koalicije Ujedinjeni regioni Srbije. Stranka je u ovoj vladi imala potpredsednika za evropske integracije (Suzana Grubješić) i dva ministarska resora — ministarstvo finansija i privrede (Mlađan Dinkić) i ministarstvo regionalnog razvoja i lokalne samouprave (Verica Kalanović).
Rezultati na parlamentarnim i predsedničkim izborima[uredi | uredi izvor]
Izbori | Koalicija | # glasova | % od važećih | # poslanika | Vlada | Lider |
---|---|---|---|---|---|---|
2000 | DOS | 2.404.758 | 64,09% | 0 / 250
|
vladajući[a] | Miroljub Labus |
2003 | sa SDP | 438.422 | 11,46% | 31 / 250
|
vladajući (do oktobra 2006) | |
opozicija (od oktobra 2006)[b] |
Mlađan Dinkić | |||||
2007 | 275.041 | 6,82% | 19 / 250
|
vladajući | ||
2008 | Za evropsku Srbiju | 1.590.200 | 38,42% | 24 / 250
|
vladajući | |
2012 | Ujedinjeni regioni Srbije | 215.666 | 5,51% | 10 / 250
|
vladajući (do avgusta 2013) | |
opozicija (od avgusta 2013) |
Izbori | Kandidat | # | 1. krug — glasovi | % | # | 2. krug — glasovi | % | Rezultat | Detalji |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2000 | Vojislav Koštunica | 1. | 2.470.304 | 50,24 | bez drugog kruga | kandidat koalicije DOS; uvod u petooktobarsku revoluciju |
Izbori | Kandidat | # | 1. krug — glasovi | % | # | 2. krug — glasovi | % | Rezultat | Detalji |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
2002 | Miroljub Labus | 2. | 995.200 | 27,96% | 2. | 1.516.693 | 31,62% | [v] | |
2003 | bojkot[3] | ||||||||
2004 | Dragan Maršićanin | 4. | 414.971 | 13,30% | kandidat vladajuće koalicije | ||||
2008 | Boris Tadić | 2. | 1.457.030 | 35,39% | 1. | 2.304.467 | 50,31% | podrška kandidatu iz koalicije | |
2012 | Zoran Stanković | 5. | 257.054 | 6,58% | kandidat koalicije URS |
Istaknuti članovi[uredi | uredi izvor]
- Mlađan Dinkić — dugogodišnji predsednik G17 plus i ministar u više vlada (finansija i privrede, ekonomije i regionalnog razvoja...)
- Verica Kalanović — zamenica predsednika G17 plus i ministar u više vlada (regionalnog razvoja i lokalne samouprave...)
- Tomica Milosavljević — bivši potpredsednik G17 plus i bivši ministar zdravlja u više vlada
- Suzana Grubješić — potpredsednica G17 plus, bivši potpredsednica Vlade Republike Srbije zadužena za evropske integracije
- Snežana Samardžić-Marković — potpredsednica G17 plus i bivša ministarka za omladinu i sport
- Vlajko Senić — član predsedništva G17 plus, bivši narodni poslanik Narodnoj skupštini Republike Srbije
- Nebojša Bradić — bivši ministar kulture
- Jasna Matić — bivši ministar za telekomunikacije i informatičko društvo
- Radovan Jelašić — bivši guverner Narodne banke Srbije
- Nikola Novaković — bivši potpredsednik Narodne skupštine Republike Srbije
- Predrag Marković — počasni predsednik G17 plus, bivši ministar kulture, telekomunikacija i informatičkog društva
- Nebojša Ćirić — bivši ministar ekonomije i regionalnog razvoja
- Zoran Stanković — bivši ministar zdravlja
- Miloljub Albijanić — član predsedništva G17 plus, bivši direktor Zavoda za udžbenike
- Jadranka Beljan-Balaban — član predsedništva G17 plus
- Miroslav Rajlić — potpredsednik GO Beograd, bivši šef odborničke grupe u skupštini Beograda
- Željko Ivanji — bivši narodni poslanik Narodnoj skupštini Republike Srbije
- Tomislav Damjanović — potpredsednik Izvršnog odbora Glavnog odbora G17 plus
- Simo Vuković — bivši poslanik Narodne skupštine Republike Srbije, bivši potpredsednik Gradskog odbora G17 plus Beograd, potpredsednik IO GO G17 plus
- Vladimir Ilić — direktor stranke, narodni poslanik
- Zvonko Obradović — direktor Agencije za privredne registre
- Rajko Simin — član predsedništva G17 plus
- Snežana Stojanović-Plavšić — član predsedništva G17 plus
- Radan Ilić — član predsedništva G17 plus
- Vidoje Petrović — član predsedništva G17 plus
- Nebojša Zdravković — član predsedništva G17 plus
- Slaviša Zlatanović — član predsedništva G17 plus
- Boris Barjaktarović — bivši potpredsednik Vlade AP Vojvodine, član predsedništva G17 plus
- Nadica Momirov — članica predsedništva G17 plus
- Stojanka Petković — članica predsedništva G17 plus
- Miodrag Miljković — član predsedništva G17 plus
- Milan Đokić — bivši poslanik Narodne skupštine Republike Srbije, predsednik Izvršnog odbora Glavnog odbora G17 plus
- Miroslav Čučković — predsednik Regionalnog odbora Beograd, član Gradskog veća Grada Beograda
- Steva Pavlović — predsednik IO Regionalnog odbora Beograd, predsednik Skupštine GO Zvezdara.
Poslanička grupa URS u 8. sazivu parlamenta (2008—2012)[uredi | uredi izvor]
Poslanička grupa Ujedinjeni regioni Srbije formirana je 14. marta 2011. u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Poslaničku grupu čine sledeći narodni poslanici:
- Mlađan Dinkić, predsednik Poslaničke grupe
- Suzana Grubješić, zamenik predsednika
- Simo Vuković
- Viorel Žura
- Slaviša Zlatanović
- Željko Ivanji
- Vladimir Ilić
- Branislav Jovanović
- Branislav Mitrović
- Jovan Nešović
- Nikola Novaković, potpredsednik Narodne skupštine
- Miroslava Pejica
- Stojanka Petković
- Gordana Rajkov
- Miljan Ranđelović
- Snežana Sedlar
- Vlajko Senić
- Stevica Spaić
- Nikola Stojšić
- Ljubiša Sudimac
- Jelena Travar-Miljević
- Jovana Fa Tomić
- Šerif Hamzagić
- Jaroslav Hrebik
Poslanička grupa URS u 9. sazivu parlamenta (2012—2014)[uredi | uredi izvor]
Poslanička grupa Ujedinjeni regioni Srbije u Narodnoj skupštini Republike Srbije činili su poslanici članovi G17 plus i drugih stranaka — uglavnom članova koalicije Ujedinjeni regioni Srbije. Poslaničku grupu su činili sledeći narodni poslanici:[4]
Iz G17 plus:
- Mlađan Dinkić, predsednik Poslaničke grupe
- Suzana Grubješić, zamenik predsednika
- Verica Kalanović
- Vladimir Ilić
- Nenad Kitanović
- Vesna Kovač
- Branislav Mitrović
- Ana Novković
- Snežana Stojanović-Plavšić
- Jelena Travar-Miljević
Iz Zajedno za Šumadiju:
Iz Živim za Krajinu:
Organizacija stranke[uredi | uredi izvor]
G17 plus je organizovana po teritorijalnom principu. Svi organizacioni oblici stranke u svom sastavu, po pravilu, imaju 30% manje zastupljenog pola. Organizacioni oblici stranke su mesni, opštinski, gradski i pokrajinski odbori.
Mesni odbor[uredi | uredi izvor]
Mesni odbor je deo opštinskog odbora i obuhvata teritoriju jedne mesne zajednice. G17 plus ima 834 mesna odbora. Mesni odbor bira predsednika mesnog odbora koji dalje kooordinira radom mesnog odbora.
Opštinski odbor[uredi | uredi izvor]
Opštinski odbor je osnovni organizacioni oblik stranke. G17 plus ima 165 opštinskih odbora, od 168 opština koliko postoji u Srbiji. Svi članovi opštinske organizacije biraju članove opštinskog odbora na Izbornoj skupštini opštinske organizacije i to 5% od broja članova opštinske organizacije. Spisak opštisnkih odbora G17 plus
Gradski odbor[uredi | uredi izvor]
Gradski odbor se formira za područje grada koje u svom sastavu ima više opštine. G17 Plus ima 24 gradska odbora.
Pokrajinski odbor[uredi | uredi izvor]
Pokrajinski odbor se formiraju za područja pokrajine Republike Srbije.
Bivši članovi[uredi | uredi izvor]
- Miroljub Labus — osnivač i prvi predsednik stranke (2002—2006), bivši potpredsednik Vlade Srbije, napustio stranku i povukao se iz politike 2006. godine.
- Čedomir Antić
- Ksenija Milivojević
- Goran Paunović
- Goran Kreclović
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Ideologija i političke stranke u Srbiji” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 25. 04. 2012. g. Pristupljeno 02. 04. 2010.
- ^ Dinkić za izbore u Vojvodini i BG-u
- ^ Oko izbora 12. CeSID. 2003. str. 23.
- ^ Sajt NSRS
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ G17+ nije imao kandidate za narodne poslanike na izbornoj listi DOS-a, je bio deo koalicije i kasnije je imao ministrsko mesto u vladi
- ^ ministri iz G17+ su 1. oktobra 2006. napustili vladu nakon prekida pregovora o pridruživanju Srbije Evropskoj uniji, ali ostavke nisu usvojene u parlamentu pošto nisu održavane sednice do novih izbora
- ^ rezultati proglašeni nevažećim zbog niske izlaznosti