Županija Timiš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Županija Timiš
Judeţul Timiș
{{{caption2}}}
Položaj
Država Rumunija
PokrajinaBanat
Admin. centarTemišvar
Površina8.697 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.683.540
 — gustina st.78,59 st./km2
 — ISO 3166-2TM
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima
Sedište okruga — grad Temišvar
Grad Lugož je drugi po veličini u okrugu
Gradić Žombolj se nalazi blizu srpske granice

Županija Timiš (rum. Judeţul Timiș — Okrug Tamiš, mađ. Temes megye) je okrug u rumunskom delu istorijske pokrajine Banat. Sedište Timiškog okruga je grad Temišvar.

Timiška županija[1] je deo evroregije Dunav-Karaš-Mureš-Tisa.

Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]

Timiški okrug duguje ime reci Tamiš (rum. Timiș), koja većim delom protiče kroz njega.

Granice[uredi | uredi izvor]

Na zapadu se okrug graniči sa Srbijom, odnosno Vojvodinom, na severu se graniči sa Mađarskom i Aradskim okrugom, istočno je okrug Hunedoara, a južno okrug Karaš-Severin.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Timiški okrug zauzima krajnji jugoistočni deo Panonske nizije i njegov pobrdski obod. Površina okruga je 8.697 km² (3,6 % površine države) i to je po površini najveći okrug u Rumuniji. Na zapadu je zemljište ravničarsko, u sredini brežuljkasto, dok na istoku prelazi u krajnje planinsko (Karpati). Najniža tačka okruga je na jugozapadu (ispod 100 m nadmorske visine), dok se na krajnjem istoku zemljište izdiže i preko 500 metara.

U skladu sa tim smenjuju se i područja biljnog i životinjskog sveta: od oranica na zapadu, preko zone voćnjaka i vinograda u sredini do livada, šuma i pašnjaka na istoku.

Klima je umerena-kontinentalna sa velikim brojem sunčanih dana.

Rečni sistem se uglavnom bazira rekama Tamišu i Begeju i njihovim manjim pritokama. Na krajnjem severu reka Moriš čini granicu prema Mađarskoj.

Društveni uslovi[uredi | uredi izvor]

Po popisu iz 2006. godine u Timiškom okrugu je živelo 685.091 stanovnik, odnosno gustina je bila 79,8 st./km². Početkom 2013, Timiš je imao populaciju od 650,544 stanovnika. Tokom poslednjih pola veka broj stanovnika u okrugu se kretao na sledeći način:

Godina Stanovništvo okruga[2]
1948. 588.936
1956. 568.881
1966. 607.596
1977. 696.884
1992. 700.033
2002. 677.926
2011. 683.540

Po etničkoj pripadnosti stanovništvo je pretežno rumunsko, ali na području okruga živi i niz pripadnika narodnosti.

Etnički sastav prema popisu iz 2011.‍[3]
Rumuni
  
550.836 80,59%
Mađari
  
35.295 5,16%
Romi
  
14.525 2,21%
Srbi
  
10.102 1,48%
Nemci
  
8.504 1,24%
Ukrajinci
  
5.950 0,87%
Bugari
  
4.478 0,66%
Slovaci
  
1.424 0,21%
Italijani
  
341 0,05%
Ostali
  
2.695 0,39%
Nepoznato
  
49.390 7,23%

Najveća naselja[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Timiški okrug je jedan od okruga sa najbržim privrednim rastom u Rumuniji. Razloge ovome treba tražiti u tome što je okrug od svih okruga u državi najzapadniji i, samim tim, najbliži ostatku Evropske unije, a pored toga okrug, kao deo nekadašnje Austrougarske, ima i bogatu zaostavštinu na ovom polju.

Okrug ima posebno značajnu i dugu industrijsku tradiciju. Najrazvijenije privredne industrijske grane su:

  • Mašinska industrija
  • Prehrambena industrija
  • Hemijska industrija
  • Tekstilna industrija
  • Elektronska industrija
  • Drvoprerađivačka industrija

Turizam je sve važnija privredna delatnost i naglo se razvija. Najvažnije odredište je stari grad Temišvar, a ostala važna mesta su: banja Buzjaš, zamci Banlok i Karanj i oblast Fađet sa očuvanom prirodom. Razvija se i ribolovni turizam na svim vodotocima.

Upravna podela i naselja[uredi | uredi izvor]

Timiški okrug ima:

  • 85 seoskih opština, koje se sastoje od po nekoliko bliskih sela.

Zbog toga je broj sela u okrugu znatno veći. Od ovih sela treba spomenuti sela sa pripadnicima srpske manjine u Rumuniji:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Vojvodina i Timiš jačaju regionalnu saradnju u brojnim oblastima”. vojvodina.gov.rs. 
  2. ^ National Institute of Statistics, „Populația la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 și 2002” Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. septembar 2006)
  3. ^ „Etnički sastav Rumunije prema popisu iz 2011.”. Institutul Național de Statistică. Pristupljeno 28. 02. 2023. 
  4. ^ „Populaţia stabilă pe judeţe, municipii, oraşe şi localităti componenete la RPL_2011”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 03. 03. 2023. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]