Istočna Pruska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Istočna Pruska
nem. Ostpreußen
[[Datoteka:1871–1918*:
1871–1918
1922–1939*:
1922–1939
* Istočna Pruska je prikazana tamno plavom bojom, ostala Pruska država svetlo plavom|250px|Položaj]]
Država Pruska
Admin. centarKenigsberg
Period17731829
18781945
Površina36.993,9 km2
Stanovništvo1905.
 — broj st.2.025.741
 — gustina st.54,76 st./km2
Registarske tabliceI C

Istočna Pruska ili Prusija (nem. Ostpreußen) je pokrajina bivše nemačke države Pruske. Pokrivala je 1937. godine površinu od 36 993,9 km² i brojala preko dva miliona, uglavnom nemačkih stanovnika. Do 1945. godine je bila deo slobodne države Pruske Vajmarske republike.

Većina zemalja predaka baltičkih starih Prusa bila je zatvorena unutar Istočne Pruske. Tokom 13. veka, starosedeoce Pruse su pokorili krstaški tevtonski vitezovi. Nakon osvajanja, autohtoni Balti su postepeno preobraćeni u hrišćanstvo. Zbog germanizacije i kolonizacije tokom narednih vekova, Nemci su postali dominantna etnička grupa, dok su Mazurci i Litvanci formirali manjine. Od 13. veka Istočna Pruska je bila deo monaške države teutonskih vitezova. Posle Drugog mira u Tornu 1466. postala je feudalna oblast Kraljevine Poljske. 1525. godine, pruskim omažom, provincija postaje Prusko vojvodstvo. Staropruski jezik je izumro do 17. ili ranog 18. veka.[1]

Pošto je vojvodstvo bilo izvan jezgra Svetog rimskog carstva, kneževi Brandenburga su mogli da se proglase za kralja počevši od 1701. godine. Nakon aneksije većeg dela zapadne Kraljevske Pruske u prvoj podeli Poljsko-litvanske zajednice 1772. godine, istočna (vojvodska) Pruska je kopneno povezana sa ostatkom pruske države i reorganizovana je kao provincija sledeće godine (1773). Između 1829. i 1878. godine, pokrajina Istočna Pruska je spojena sa Zapadnom Pruskom da bi se formirala provincija Pruska.[2]

Glavni grad Istočne Pruske je Kenigsberg (nem. Königsberg), današnji Kalinjingrad (rus. Калининград), sa oko 372.000 nemačkih stanovnika (1939) odn. današnjih 425.000 ruskih.

Istočna Pruska do 1945. bila je severnoistočni kraj Nemačke, kroz odluke Saveznika u Drugom svetskom ratu pokrajina je podeljena između Poljske i Sovjetskog Saveza. Nemačko stanovništvo tada je iseljeno, a naseljena je ljudima iz Sovjetskog Saveza i proteranim Poljacima i Ukrajincima iz oblasti koje su posle 1945. pripali Sovjetskom Savezu.[3]

Danas pokrajina se deli na Kalinjingradsku oblast koja pripada Ruskoj Federaciji, i delovima Varminsko-mazurskom vojvodstvu u Poljskoj.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]