Iljušin Il-8

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Iljušin Il-8
Iljušin Il-8
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Performanse
Početak proizvodnjeprototip
Dužina12,9
Razmah krila14,6
Visina4,20
Površina krila39,00
Prazan4.910
Maks. masa pri uzletanju7.660 kg
Maks. spoljni teret800 kg
Klipno-elisni motor1 x Mikulin AM-42 2.000(KS)
Snaga2 x 1.492 kW
Maks. brzina na Hopt472 km/h
Dolet980 km
Plafon leta6.400 m
Brzina penjanja174 m/min

Iljušin Il-8 je jednomotorni sovjetski jurišni bombarder razvijen tokom 1942. godine sa namenom da zameni avion Il-2. Ugradnjom novog motora dobio se brži avion ali manje pokretan. Totalnim redizajnom ovog prototipa dobio se avion Il-10

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Konstrukcioni biro Sergeja Iljušina je u leto 1942. godine dobio zahtev za razradu teškog jurišnog aviona sa nosivošću od 1.000 kg bombi. On se opredelio za modifikaciju postojećeg jurišnika Il-2 sa novim pojačanim motorom Mikulin AM-42 umesto Mikulina AM-38 koji je pogonio Il-2. Radni naziv ovog projekta je nazvan prema motoru AM-42, ali ubrzo je projekt preimenovan u Il-8. Inovacije u odnosu na Il-2 su bile sledeće: poboljšan je sistem hlađenja ulja i rashladne tečnosti motora, strelac je dobio oklop i novi mitraljez kalibra 12,7 mm na fleksibilnom postolju, prednje naoružanje je bilo isto kao kod prethodnika ali sa povećanom zalihom municije, Trup aviona je bio produžen za 1,4 m, povećan je stajni trap da bi mogao da prihnati veći propeler.

Napravljena su dva prototipa jedan sa drvenom konstrukcijom trupa a drugi sa metalnom konstrukcijom trupa i topovima od 37 mm. Prvi probni let je napravljen 10. maja 1943. godine. Tokom ispitivanja Il-8 je bio brži za 50 km/h od Il-2, penjao se 15% brže a radijus mu je bio skoro duplo veći. Motor AM-42 je bio još u razvojnoj fazi, bio je nepouzdan, neuravnotežen i dosta je dimio. Novi avion je u odnosu na Il-2 bio manje pokretan u horizontalnoj i vertikalnoj ravni. Državna komisija za testiranje je odobrila avion za proizvodnju pod uslovom da se otklone nedostaci.

Napravljen je novi poboljšani prototip koji je bio bolji od prethodnih ali pošto je već testiran prototip aviona Il-10 ispostavilo se da je Il-8 inferiorniji od njega. Iz tog razloga je obustavljen dalji razvoj ovog aviona.

Naoružanje[uredi | uredi izvor]

  • 2 x 23mm fiksna topa,
  • 2 x 7,62 mm kg mitraljeza,
  • 1 x 12,7 mm pokretni mitraljez,
  • do 800 kg. bombi podvešanih ispod krila aviona,

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Posadu aviona Il-8 sačinjava 2 članova: pilot i stražnji strelac. Do operativnog korišćenja aviona Il-8 nije došlo jer je u međuvremenu napravljen bolji avion Il-10. Napravljeno je ukupno 3 primeraka ovih aviona kao prototipovi.

Zemlje koje su koristile ovaj avion[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Janić, Čedomir (2003). Vek avijacije - [ilustrovana hronologija] (na jeziku: (jezik: srpski)). Beočin: Efekt 1. COBISS.SR 110428172. 
  • Gordon, Yefim; Komissarov, Dimitriy i Sergey; (2004). OKB Ilyushin: A History of the Design Bureau and its Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Ian Allan. ISBN 978-1-85780-187-3. 
  • Gunston, Bill (1995). The Osprey Enciklopedia of Russian Aircraft from 1875 - 1955. (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Osprey Aerospace. ISBN 978-1-85532-405-3. 
  • Donald, David (1997). The Complete Encyclopedia of World Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). NY: Barnes & Noble. ISBN 978-18-9410-224-7. 
  • Donald, David (2000). The Encyclopedia of Military Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). NY: Barnes & Noble. 
  • Guston, Bill (1995). The Encyclopedia of Modern Warplanes (na jeziku: (jezik: engleski)). NY: Barnes & Noble. 
  • Rendall, David (1999). Jane's Aircraft Recognition Guide (na jeziku: (jezik: engleski)) (2nd izd.). London: Harper Collins Publishers. ISBN 978-00-0470-980-2. 
  • Taylor, Michael (1996). Brassey's World Aircraft & Systems Directory 1996/1997 (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Brassey's. 
  • Šavrov, V. B. (2002). Istoriя konstrukciй samoletov v SSSR 1938 - 1950 gg. (na jeziku: (jezik: ruski)). Moskva: Mašinostroenie. ISBN 5-217-03103-4. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]