Konvergentni redovi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U matematici, red je suma članova niza brojeva.

Dat je izraz , n-ta parcijalna suma  je zbir prvih n izraza niza, koji je,

Niz je konvergentan ako je niz njegovih parcijalnih suma konvergentan; Drugim rečima, on približava određeni broj. U formalnom jeziku, niz konvergira ako postoji limit  takav da za bilo koji proizvoljno mali pozitivan broj , postoji veliki ceo broj  takav da je svako ,

Za svaku serija koja se ne konvergira se kaže da je divergentna.

Primeri konvergentnih i divergentnih redova[uredi | uredi izvor]

  • Recipročni brojevi pozitivnih celih brojeva proizvode divergentne redove (harmonijski redovi):
  • Naizmenični znaci recipročnih pozitivnih celih brojeva proizvode konvergentne redove:
  • Recipročni brojevi prostih brojeva proizvode divergentne redove (tako da je skup prostih brojeva "veliki"):
  • Recipročni brojevi trougaonih brojeva proizvode konvergentne redove:
  • Recipročni brojevi faktorijala proizvode konvergentne redove (vidi e):
  • Recipročni brojevi kvadratnih brojeva proizvode konvergentne redove (Bazelski problem):
  • Recipročni brojevi snage 2 proizvode konvergentne redove (tako da je skup snage 2 "mali"):
  • Naizmenični znaci recipročnih snaga 2 takođe proizvode konvergentne redove:
  • Recipročnih brojevi Fibonačijevih brojeva proizvode konvergentne redove (vidi ψ):

Testiranje konvergencije[uredi | uredi izvor]

Postoji veliki broj metoda kojima se određuje li je red konvergentan ili divergentan.

Ako se za plave redove, , može dokazati da konvergiraju, onda manji redovi, moraju da konvergiraju. Kontrapozicija, ako je za crvene redove, dokazano da divergiraju, onda moraju takođe da divergiraju.

Test poređenja. Izrazi niza  su upoređeni sa onima drugog niza . Ako,

ѕa sve n, , i konvergira, onda konvergira i 

Međutim, ako

ѕa sve n, , i divergira, onda divergira i 

Test odnosa. Pretpotavimo da je za svako n, . Pretpostavimo da postoji  takvo da je

Ako je r < 1, onda niz konvergira. Ako je r > 1, onda niz divergira. Ako je r = 1, test odnosa je neuverljiv i nizovi mogu da konvergiraju ili divergiraju.

Test korena or Ili test n-tog korena. Pretpostavimo da su u nizu u izrazi ne-negativni. Definisati r kao što sledi:

gde je "lim sup" označava granicu superior (eventualno ∞; ukoliko limit postoji, on je ista vrednost).

Ako je r < 1, onda niz konvergira. Ako je r > 1, onda niz divergira. Ako je r = 1, test korena je neuverljiv i nizovi mogu da konvergiraju ili divergiraju.

Test odnosa i test korena se zasnivaju na poređenju sa geometrijskim nizovima, i kao takvi se koriste u sličnim situacijama. U stvari, ako test odnosa radi (što znači da ograničenje postoji i nije jednako 1), onda radi i test korena; Obrnuto, međutim, nije tačno. Test korena je stoga uopšte mogue, ali u praktičnom smislu granicu je često teško izračunati za najčešće viđene tipove nizova.

Test integrala. Niz se može uporediti sa integralom da se uspostavi konvergiranje ili divergiranje. Neka  bude pozitivan i monotono smanjuje funkciju. Ako je

onda red konvergira. Ali, ako integral divergira, onda to radi i niz.

Test ograničenja. Ako je , i granica  postoji i nije nula, onda konvergira ako i samo ako konvergira.

Test naizmeničnih redova. Poznat i kao Lajbnic kriterijum, test naizmeničnih redova navodi da je za naizmenični red oblika , ako je monotono opadajuće, a ima ograničenje od 0 u beskonačnosti, onda red konvergira.

Test koši kondenzacije. Ako je  pozitivan monotono opadajući niz, onda   konvergira ako i samo ako  konvergira.

Dirikletov test

Abelov test

Rabeov test

 Uslovna i apsolutna konvergencija[uredi | uredi izvor]

Ilustracija uslovne konvergencije snage reda log(z+1) oko 0 procenjena na z = exp((π−13)i). Dužina linije je beskonačna.

Za bilo koji red ,  za bilo koje n. Dakle,

To znači da ako  konvergira, onda  takođe konvergira (ali ne i obrnuto).

Ako red  konvergira, onda je red  apsolutno konvergentan. Apsolutno konvergentan red je onaj u kom se dužina linije stvorena spajanjem svih koraka u parcijalnu sumu i on je konačno dug. Snaga reda eksponencijalne funkcije apsolutno konvergira svuda.

Ako red  konvergira, a red  divergira, onda je red  uslovno konvergentan. Put formiran povezivanjem parcijalne sume uslovno konvergentnog reda je beskonačno dug. Snaga reda logaritma uslovno konvergira.

Teorema Rimanovog reda tvrdi da je, ako niz uslovno konvergira, moguće preurediti uslove niza na takav način da niz konvergira za bilo koju vrednost, ili čak divergira.

Jedinstvena konvergencija[uredi | uredi izvor]

Neka je  niz funkcije.   Niz ravnomerno konvergira za f ako je niz  parcijalnog zbira definisan kao

konvergira jedinstveno za f.

Postoji analog uporednog testa za beskonačni niz funkcije koji se zove Veierstres M-test.

Kriterijum Košijeve konvergencije[uredi | uredi izvor]

Kriterijum Košijeve konvergencije navodi da niz

konvergira ako i samo ako je niz parcijalnog zbira Košijev niz. Ovo znači da za svako postoji pozitivan ceo broj  takav da za svako  postoji

što je ekvivalentno

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bromwich, T. J. An Introduction to the Theory of Infinite Series MacMillan & Co. 1908, revised 1926, reprinted 1939, 1942, 1949, 1955, 1959, 1965.
  • Dvoretzky, Aryeh; Rogers, C. Ambrose (1950). „Absolute and unconditional convergence in normed linear spaces”. Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. 36 (3): 192—197. doi:10.1073/pnas.36.3.192.  MR0033975

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]