Mali Alfeld

Koordinate: 47° 45′ N 17° 20′ E / 47.750° S; 17.333° I / 47.750; 17.333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mali Alfeld

Mali Alfeld ili Mala mađarska ravnica (mađ. Kisalföld ili Kis-Magyar-alföld, slč. Malá dunajská kotlina, nem. Kleine Ungarische Tiefebene) je ravnica (tektonski basen) od otprilike 8.000 km² u severozapadnoj Mađarskoj, jugozapadnoj Slovačkoj (Podunajská nížinaDunavska nizija) i istočnoj Austriji. Deo je Panonske ravnice koja pokriva najveći deo Mađarske, severnu Srbiju i delove drugih susednih država.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Područje Malog Alfelda u Mađarskoj
Zamak porodice Esterhazi. Ovakve građevine su tipične za ovo područje

Granice ove ravnice su Karpati na severu, brda Bakonj-Verteš na jugu, brda Gereče na istoku i planine Lejta i podnožje Alpa na zapadu. U Mađarskoj, ravnica pokriva veće delove okruga Đer-Mošon-Šopron i Vaš, kao i zapadne delove okruga Komarom-Estergom i Vesprem.

Ravnicu na polovine grubo deli Dunav, koji ima veliki broj rukavaca između Bratislave i Komarnog i formira velika ostrva. Glavne pritoke Dunava su Vah, Raba, Rabca i Markal.

Manji mikroregioni Malog Alfelda su Hanšag, Zevinkel, Nojzidl basen, Rabakez, Sigetkez, Markali basen, Ravnica Mošon, Ravnica Komarom-Estergom i Žitni ostrov.

Susedni regioni Kemenešhat, Ravnica Šopron-Vaš i Štajersko pobrđe u nekim klasifikacijama pripadaju Malom Alfeldu, ali mađarski i austrijski geografi koriste taj termin u nešto užem značenju.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ova ravnica je bila važna poljoprivredna regija od neolitskog doba. Njen južni deo je pripadao starorimskoj provinciji Panoniji između 1. i 5. veka. Kasnije su je naselili germanski i slovenski narodi, a od oko 900. godine i Mađari. Od oko 1000. godine, ovaj region je bio deo Kraljevine Ugarske. Nakon Prvog svetskog rata, Mali Alfeld je podeljen između Mađarske, Čehoslovačke i Austrije. 1990-ih godina, Slovačka je izgradila veliku branu i hidroelektranu kod Gabčikova.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Državne granice u Malom Alfeldu ne prate i jezičke granice, posebno u slučaju severnog dela ravnice, gde su Mađari većina u dva najjužnija okruga u Slovačkoj, Dunajska Streda i Komarno, a manjina u ostalim okruzima. Takođe postoje manje grupe Hrvata u regionu oko granične tromeđe. Važni gradovi u regiji su Đer, Komarom, Komarno, Dunajska Streda, Nove Zamki i Mošonmađarovar.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

47° 45′ N 17° 20′ E / 47.750° S; 17.333° I / 47.750; 17.333