Milada Karbanova

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milada Karbanova
Lični podaci
Puno imeMilada Karbanova
Datum rođenja(1948-03-27)27. mart 1948.(76 god.)
Mesto rođenjaJablonec na Nisi, Čehoslovačka, danas Češka Republika
Državljanstvočehoslovačko, danas češko
Visina1,78 m
Sportske informacije
Sportskok uvis
KlubAK Jablonnec, Jablonec na Nisi
Dostignuća i titule
Lični rekordi1,92 (1977)

Milada Karbanova udata Matoušova (češ. Milada Karbanová; Jablonec na Nisi, 27. mart 1948) bivša je čehoslovačka atletičarka, specijalista za skok uvis, evropska prvakinja u dvorani i dvosruka učesnica Letnjih olimpijskih igara.

Sportska biografija[uredi | uredi izvor]

U mladosti je igrala košarku za Lokomotivu iz Libereca.[1] Atletsku karijeru započela je 1963. godine u Slovanu iz Libereca. U 1968. je prešla u atletski klub LIAZ Jablonec na Nisi, gde je ostala do 1979.[1], prvo pod vođstvom Pavla Čehaka a kasnije Jana Janku.

Prvu medalju na međunarodnoj sceni osvojila je 1971. na 2. Evropskom prvenstvu u dvoran u Sofiji, (Bugarska). Da bi se osvojila zlatna medalja, moralo se preskočiti 1,80 m, što je Karbanovoj uspelo iz prvog pokušaja.[1] Bivši faviriti Rita Šmit iz Istočne Nemačke i Antonina Lazareva iz Sovjetskog Saveza završile su na detom i jedanaestom mestu.[1] Iste godine na Evropskom prvenstvu na otvorenom u Helsinkiju, završila je na 7. mestu (1,78 m). Godinu dana kasnije, na prvenstvu u dvorani u Grenoblu, (Francuska) delila je 9. mesto sa 1,76. Nasuprot njoj pobednica Rita Šmit skokom od 1,90 m postavila novi svetski rekord u dvorani.[2] Sledeće 1973. osvojila je bronzanu medalju na Evropskom dvoranskom prvenstvu u Roterdamu.

Pokušaji obaranja svetskog rekorda[uredi | uredi izvor]

Karbanova je imala veoma uspešnu sezonu 1974. Ona je 26. februara popravila rekord Čehpslovače u dvorani na 1,90 m. Tu visinu su preskočile ona i Rozemari Akerman iz Istočne Nemačke, kada je Karbanova pokušala oboriti i svetski rekord u dvorani 1,92 m koji je Rita Šmit postavila 17. februara[3]. Letvica je podignuta na 1,93 m, ali nije mogla da je preskoči. to je bio treći pokušaj kroz istoriju, kada je neka čehoslovačka visašica pokušala da postigne novi svetski rekord[1]. Iste godine osvojila je srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u dvorani u Geteborgu sa 1,88 m.

Na Evropskom prvenstvu u atletici u Rimu, nije uspela da skoči 1,91 m, a osvojila je srebrnu medalju. Bolj od nje bila je Rozmare Akerman, koja je skočila 1,95 m. Rezultat Karbanove je za 3 cm popravio je nacionalni rekord na otvorenom.

Olimpijske igre[uredi | uredi izvor]

Dvaput se kvalifikovala za Letnje olimpijske igre. Godine 1972. na Olimpijskim igrama 1972 u Minhenu završila u kao 22. u finalu. Četiri mesta iznad bila je Alena Proskova a na 15. mestu bila i je treća Čehoslovakinja Miloslava Hubnerova[1].

Na Olimpijskim igrama 1976. u Montrealu u finalu je skočila 1,81 m i zauzela 19. mesto.[4]

Domaći uspesi[uredi | uredi izvor]

Milada Karbanova je četvorostruka prvakinja Čehoslovačke na otvorenom: 1970. (1,74 m); 1973. (1,78 m); 1977. (1,90 m); 1978. (1,85 m).[5] U dvorani osvojila je jednu tikulu više:1968. (1,65 m) 1972. (1,76 m) 1974. (1,83 m) 1977. (1,82 m), i 1978. (1,87 m).[6]

Bogatu sportsku karijeru završila na 1978. na Evropskom prvenstvu na orvorenom 1978. u Pragu. gde je u finalu završila na 14. mestu.[1]

Značajniji rezultati[uredi | uredi izvor]

God. Takmičenje Mesto Plasman Rezultat Detalji
 Čehoslovačka
1971. Evropsko prvenstvo u dvorani Sofija, Bugarska 1,80 [1]
1972. Evropsko prvenstvo u dvorani Grenobl, Francuska = 9. 1,76 [2]
Olimpijske igre Minhen, Zapadna Nemačka 29. 1,76 [3]
1973. Evropsko prvenstvo u dvorani Roterdam, Holandija 1,86 [4]
1974. Evropsko prvenstvo u dvorani Geteborg, Švedska 1,88
Evropsko prvenstvo Rim, Italija 1,91
1976. Evropsko prvenstvo u dvorani Minhen, Zapadna Nemačka 1,86 [5]
Olimpijske igre Montreal, Kanada 19. 1,81 [6]

Lični rekordi[uredi | uredi izvor]

Disciplina Rezultat datum Mesto Beleška
Skok uvis — na otvorenom 1,92 6. avgust 1977. Čehoslovačka Trinec
Skok uvis — u dvorani 1,90 26. februar 1974. Čehoslovačka Prag

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]