Nova stranka (Srbija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nova stranka—Da se struka pita
SkraćenicaNova—D2SP
VođaVladimir Kovačević
Osnivač
Osnovana7. april 2013. (2013-04-07)
Odvojila se odDemokratske stranke
SedišteTerazije 29, Beograd
Ideologija
Politička pozicijacentar[4]
Boje
  •   žuta
  •   plava
Veb-sajt
novastranka.rs

Nova stranka—Da se struka pita (skraćenica Nova—D2SP) je liberalna politička stranka u Srbiji. Godine 2013. osnovali su je Zoran Živković i Vladimir Pavićević. Nakon spajanja Nove stranke i pokreta Da se struka pita, Vladimir Kovačević je postao predsednik novoformirane stranke.

Ideologija i politička načela[uredi | uredi izvor]

Nova stranka je u ideološkom smislu stranka centra. Srbija, srpski interesi i ekonomija su osnov ideologije Nove - D2SP , Ekonomija, obrazovanje, zdravstvo i poljoprivreda, odnosno program iz ovih oblasti sa ponuđenim rešenjima na postojeće probleme, predstavlja okosnicu političkog pravca i delovanja Nove- D2SP. Takođe, u prvi plan se stavljaju modernizacija zemlje, usvajanje novih veština i tendencija, okrenutost kao pristupanju Srbije Evropskoj uniji, kao i saradnja sa ekonomijama koje ubrzano rastu i zauzimaju svoje mesto na svetskoj sceni.

Rukovodstvo Nove - D2SP[uredi | uredi izvor]

Rukovodstvo Nove – D2SP[5] čine ugledni pojedinci, sa tragom iza sebe, sa bogatim praktičnim iskustvom u obavanju najkompleksnijih poslova i zadataka.

Predsednik Nove – D2SP je Vladimir Kovačević. Ekonomista i privrednik sa iskustvom u osnivanju i rukovođenju brojnih kompanija, postao je predsednik Nove – D2SP posle ujedinjenja Nove stranke i Pokreta „ Da se struka pita “.[6]

Potpredsednici Nove – D2SP su : Dejan Pejović, Radovan Trnjakov, Norbert L. Cvijanov. Sekretar Nove- D2SP je Srđan Bogićević.

Istorijat i delovanje Pokreta " Da se struka pita"[uredi | uredi izvor]

Pokret „ Da se struka pita[7]“ nastao je novembru 2021. godine[8]. Predsednik Pokreta i osnivač bio je ekonomista i privrednik Vladimir Kovačević, koji je prvi put ušao u politiku 2020. godine, postavši član predsedništva Narodne stranke i njen predsednik resornog Odbora za privredu i preduzetništvo. Posle koncepcijskih razlika i suprotnih gledišta o budućnosti Narodne stranke, Vladimir Kovačević napušta samoinicijativno pomenutu organizaciju i osniva sa grupom saradnika Pokret „ Da se struka pita “.

Za kratko vreme Pokret „ Da se struka pita “ stiče simpatije javnosti i građana, okrenuvši se na samom startu svog delovanja pitanjima ekonomije i obrazovanja, razumejući potrebe građana i trenutka u kojem se nalazi Srbija i ostatak sveta. Ponuđena rešenja na nagomilane i složene probleme koji postoje u državi brzo postaju tema debata između političkih činilaca i nalaze svoje mesto u ukupnoj društvenoj i političkoj javnosti Srbije.

Posle šestomesečnog delovanja u okviru Pokreta, rukovodstvo donosi odluku o prerastanju formata u oblik političke stranke i pravi se dogovor o ujedinjenju sa Novom strankom[9], što se i čini 2. jula 2022. godine u Beogradu, od kada se i koristi novo ime Nova – Da se struka pita ( skraćeno Nova – D2SP.

Istorijat i ideologija Nove stranke[uredi | uredi izvor]

Nova stranka osnovana je 7. aprila 2013. godine u Beogradu. Osnivač i njen prvi predsednik bio je bivši premijer Srbije Zoran Živković, dok su potpredsednici bili Olivera Jović, Alena Bukilić i Vladimir Pavićević, koji postaje i zamenik predsednika Nove stranke.

Nova stranka je u ideološkom smislu bila stranka centra. Iz desnice je preuzela koncept slobodnog tržišta, zaštite kapitala, zaštite investitora i ljudi koji ulažu u Srbiju. Iz levice je usvojila ideje zaštite prava radnika, socijalnu zaštitu i brigu o ljudskim i manjinskim pravima. Nova stranka se zalagala za ulazak Srbije u Evropsku uniju.

Predsednici Nove stranke[uredi | uredi izvor]

Br. Predsednik Rođenje—smrt Početak mandata Završetak mandata
1. Zoran Živković 1960— 7. april 2013. 3. oktobar 2020.
2. Aris Movsesijan 1966— 3. oktobar 2020. 12. maj 2022.
3. Vladimir Kovačević 2. jul 2022. danas

Vršioci dužnosti predsednika[uredi | uredi izvor]

Učešće Nove stranke na izborima[uredi | uredi izvor]

2014.godina

Nova stranka učestvovala je na republičkim i izborima za odbornike Skupštine grada Beograda 2014. godine na listi „ Sa Demokratskom strankom za demokratsku Srbiju “. Nova stranka posle ovih izbor postaje prvi put parlamentarna stranka, a njeni poslanici postaju predsednik i zamenik predsednika Nove stranke Zoran Živković i Vladimir Pavićević, dok odbornica u gradu Beogradu postaje Aleksandra Hristić.[10][11]

2016.godina

Nova stranka učestvuje na republičkim izborima na listi sa Demokratskom strankom i osvaja jedan mandat. Poslanik u republičkom parlamentu ostaje Zoran Živković.[12]

2017.godina

Na predsedničkim izborima sa grupom stranaka i pokreta, kao i nezavisnim pojedincima, Nova stranka podržava Sašu Jankovića za kandidata za predsednika, koji ne uspeva da uđe u drugi krug izbora.[13]

2020.godina

Na republičkim i lokalnim izborima juna 2020. godine Nova stranka nastupa sa Zelenom strankom, sa kojom ne uspeva da pređe cenzus i prvi put od svog osnivanja postaje vanparlamentarna stranka. Dotadašnji predsednik Nove stranke Zoran Živković povlači se sa ovog mesta, a novi predsednik stranke postaje Aris Movsesijan[14].[15]

2022.godina

Na republičkim i gradskim izborima Nova stranka aprila 2020. godine učestvuje u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom i manjim partijama i udruženjima. Rezultati izbora ostavljaju još jednom Novu stranku ispod smanjenog cenzusa od tri odsto, čime potvrđuje svoj vanparlamentarni status. Aris Movsesijan podnosi ostavku na mesto predsednika Nove stranke[16], a rukovodstvo donosi odluku o spajanju stranke sa Pokretom „ Da se struka pita “ čime nastaje organizacija pod imenom Nova – Da se struka pita ( skraćeno Nova – D2SP )[17]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nadjivan, Silvia; Schubert, Lucas Maximilian (2020). „Parliamentary elections in Serbia” (PDF). Politische Akademie. Arhivirano iz originala (PDF) 9. 11. 2021. g. Pristupljeno 9. 11. 2021. 
  2. ^ Kelly, Tara (7. 7. 2020). „Istinomer fact-checked COVID-19 and the Serbian national election at the same time. Here's how.”. Poynter Institute. 
  3. ^ Nordsieck, Wolfram (2021). Parties and Elections in Europe. [S.l.] str. 513. ISBN 978-3-7543-5584-8. OCLC 1291875004. 
  4. ^ „New Party”. Our Campaigns. 2020. 
  5. ^ „Naslovna”. NOVA stranka - Da se struka pita (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-11-06. 
  6. ^ „ujedinjenje”. 2. 7. 2022. 
  7. ^ admin. „Pokret "Da se struka pita". Da se struka pita (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-11-06. 
  8. ^ „Vladimir Kovačević osnovao pokret "Da se struka pita" - Politika - Dnevni list Danas” (na jeziku: srpski). 2021-12-11. Pristupljeno 2022-11-06. 
  9. ^ „Ujedinili se Da se struka pita i Nova stranka”. Politika Online. Pristupljeno 2022-11-06. 
  10. ^ „Arhiva - Izbori za narodne poslanike - 2014.”. arhiva.rik.parlament.gov.rs. Pristupljeno 2022-11-06. 
  11. ^ Parlamentarni izbori u Srbiji 2014. (na jeziku: srpski), 2022-07-13, Pristupljeno 2022-11-06 
  12. ^ Parlamentarni izbori u Srbiji 2016. (na jeziku: srpski), 2022-03-21, Pristupljeno 2022-11-06 
  13. ^ Predsednički izbori u Srbiji 2017. (na jeziku: srpski), 2022-06-16, Pristupljeno 2022-11-06 
  14. ^ „Nova i Zelena stranka zajedno na izbore: Predstavljena koalicija "Nek maske padnu" - IZBORI - Dnevni list Danas” (na jeziku: srpski). 2020-05-14. Pristupljeno 2022-11-06. 
  15. ^ „Nova stranka: Najgori izbori u poslednjih 30 godina”. N1 (na jeziku: srpski). 2020-07-06. Pristupljeno 2022-11-06. 
  16. ^ „Aris Movsesijan podneo ostavku na mesto predsednika Nove stranke”. Politika Online. Pristupljeno 2022-11-06. 
  17. ^ „Ujedinili se pokret Da se struka pita i Nova stranka”. NOVA portal (na jeziku: srpski). 2022-07-02. Pristupljeno 2022-11-06. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]