Petar Grubor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
petar grubor
Petar Grubor Buzdovan
Lični podaci
Datum rođenja(1902-10-08)8. oktobar 1902.
Mesto rođenjaBrloška Dubrava, kod Otočca, Austrougarska
Datum smrti18. januar 1944.(1944-01-18) (41 god.)
Mesto smrtiŠpilnik, kod Otočca, ND Hrvatska
Profesijaopančar
Delovanje
Član KPJ od1927.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
19411944.
Heroj
Narodni heroj od20. decembra 1951.

Petar Grubor Buzdovan (Brloška Dubrava, kod Otočca, 8. oktobar 1902Špilnik, kod Otočca, 18. januar 1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 8. oktobra 1902. godine u selu Brloška Dubrava, kod Otočca.

Čim je odrastao, otišao je od kuće i zaposlio se u Vojvodini. Tamo je izučio opančarski zanat. Uskoro je bio primljen za člana Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Bio je aktivan i u sindikatu, pa je ubrzo postao funkcioner u sindikatu kožaraca. Godine 1927. primljen je za člana Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Nakon proglašenja Šestojanuarske diktature 1929. godine, Petar je uhapšen 14. januara u Beogradu. Državni sud za zaštitu države ga je 25. maja osudio na deset godina robije. Robiju je izdržavao u Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi. Kada je početkom 1941. konačno pušten sa robije, odmah se priključio partijskom radu u Zagrebu.

Učesnik Narodnooslobodilačke borbe je od 1941. godine. Po zadatku KPJ, u junu je otišao u kotar Otočac, gde je zajedno sa Stipom Ugarkovićem i drugim komunistima radio na pripremanju oružanog ustanka. Decembra 1941. postavljen je za obaveštajnog oficira Štaba grupe NOP odreda za Liku. U jesen 1942. godine, postao je obaveštajni oficir Glavnog štaba Hrvatske.

Poginuo je 18. januara 1944. godine kod Špilnika, blizu Otočca, u sukobu sa nemačkom kolonom. Zajedno sa njim stradali su Davorka Biluš i Ivan Dasović.

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 20. decembra 1951. godine, proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije.

Literatura[uredi | uredi izvor]