Pocerski Pričinović

Koordinate: 44° 43′ 12″ S; 19° 42′ 16″ I / 44.72° S; 19.704333° I / 44.72; 19.704333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pocerski Pričinović
Zgrada škole
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMačvanski
OpštinaŠabac
Stanovništvo
 — 2011.Rast 6465
Geografske karakteristike
Koordinate44° 43′ 12″ S; 19° 42′ 16″ I / 44.72° S; 19.704333° I / 44.72; 19.704333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina89 m
Pocerski Pričinović na karti Srbije
Pocerski Pričinović
Pocerski Pričinović
Pocerski Pričinović na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj15000
Pozivni broj015
Registarska oznakaŠA

Pocerski Pričinović (stari naziv Odžino selo) je prigradsko naseljeno mesto u Gradu Šapcu u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 6373 stanovnika.

U naselju postoji fudbalski klub „Mladost“ koji se takmiči u Mačvanskoj okružnoj ligi i okuplja mlade iz sela.

U Pocerskom Pričinoviću se nalazi istureno odeljenje osnovne škole „Stojan Novaković“, Šabac, koju pohađaju učenici prva četiri razreda.

Pocerski Pričinović je treće naselje po broju stanovnika u opštini Šabac i osmo u Mačvanskom okrugu.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pogled na dolinu reke Dumače iz Pocerskog Pričinovića

Pocerski Pričinović je postojao još za vreme Turaka pod nazivom Odžino selo kao tursko selo, a spahija je bio hodža.

Naime, prema popisu šabačkog distrikta, sastavljenog početkom decembra 1788. godine u Klenku (za vreme austrijske okupacije Šapca), izlazi da se ceo taj okrug delio na posavsku, tamnavsku, pocersku i mačvansku knežinu. Na čelu svake od njih bio je obor-knez, koji je istovremeno bio i knez sela u kome je stanovao, a na čelu pojedinih sela - seoski knez.[2] Na čelu posavske knežine nalazio se obor-knez Janko Ćapić (ili Šapić, Chapich) iz Odžinog sela; pod svojom upravom imao je 33 sela, sa 32 seoska kneza, jer je on istovremeno bio i seoski knez kao i ostali obor-knezovi. U toj knežini bila je tada 381 kuća.[3] Prema istom tom popisu Odžino selo je imalo 8 kuća.[4]

U vreme pre Prvog srpskog ustanka, krajem 18. veka, u okolini Šapca kameni most je postojao jedino na beogradskom putu: preko reke Dumače, kod starog Bresta.[5] Most se nalazio između Odžinog Cela (današnji Pocerski Pričinović) i Jelenče. Most su (prema priči starijih ljudi iz ovog kraja) srušili nemački tenkovi za vreme Drugog svetskog rata, dok su prelazili preko mosta.

Na Dumači je postojala stara poredovnička vodenica (još od vremena Turaka) koju su stanovnici sela koristili sve do pedesetih godina dvadesetog veka, kad su sve češće korišćeni parni i električni mlinovi.

Zgrada stare škole u selu je izgrađena 1906. godine, a danas je to zgrada mesne zajednice. Nova škola je izgrađena 60-ih godina prošlog veka kao odeljenje šabačke osnovne škole „Stojan Novaković“.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Na samoj granici ravne Mačve i brdovite Pocerine, na 89 metara nadmorske visine, u dolini Mamutovog potoka i rečice Dumače, nalazi se selo Pocerski Pričinović.[6] Postoje i izuzeci gde je visina čak 95m iznad mora, ali to je izmereno samo na Bećinom brdu i na kraju sela.

Selo se deli na tri male: Gornju malu (preko džade, prema Jevremovcu i Velikoj Vranjskoj), Srednju malu (oko nasipa za Crniljevo i Pecku) i Dojnu malu (na levoj strani doline Dumače, na nižoj i višoj rečnoj terasi). Najveći deo sela jeste Bećino Brdo.[6]

Pocerski Pričinović se graniči sa Šapcem, Jelenčom, Malom Vranjskom, Gornjom Vranjskom i Jevremovcem.

Letnjikovac se većim delom nalazi u ataru Pocerskog Pričinovića.

Kroz selo prolaze regionalni putevi ŠabacOsečina i Pocerski Pričinović—Cerovac.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Pocerski Pričinović živi 4616 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,3 godina (34,6 kod muškaraca i 35,9 kod žena). U naselju ima 1844 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,25.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[7]
Godina Stanovnika
1948. 760
1953. 871
1961. 1.689
1971. 2.657
1981. 4.018
1991. 5.488 5.279
2002. 5.992 6.347
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[8]
Srbi
  
5.766 96,22%
Romi
  
26 0,43%
Jugosloveni
  
16 0,26%
Crnogorci
  
8 0,13%
Hrvati
  
6 0,10%
Rusi
  
3 0,05%
Muslimani
  
2 0,03%
Mađari
  
2 0,03%
Slovenci
  
1 0,01%
Rumuni
  
1 0,01%
Albanci
  
1 0,01%
nepoznato
  
150 2,50%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mačvanski okrug, Veća naselja
  2. ^ Šabac u prošlosti I, istorijski arhiv u Šapcu, 1970. 303 str.
  3. ^ Šabac u prošlosti I, istorijski arhiv u Šapcu, 1970. 338 str.
  4. ^ Šabac u prošlosti I, istorijski arhiv u Šapcu, 1970. 359 str.
  5. ^ Šabac u prošlosti I, istorijski arhiv u Šapcu, 1970. 441 str.
  6. ^ a b Radovanović 1994, str. 280.
  7. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  8. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  9. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]