Kočijaš (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kočijaš
Sazvežđe
Kočijaš
Latinsko imeAuriga
SkraćenicaAur[1]
GenitivAurigae[2]
SimbolizujeHefesta ili Mirtila
Rektascenzija6[3]
Deklinacija+40[3]
Površina657[4] sq. deg. (21)
Najsjajnija zvezdaKapela (alfa Kočijaša) (0,08m)
Meteorski rojevi
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +90° i −40°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u februaru (kraj) i martu (početak).

Kočijaš (lat. Auriga) je jedno od 88 savremenih i 48 originalnih Ptolomejevih sazvežđa. Prema grčkoj mitologiji, predstavlja Hefesta — boga vatre i izumitelja kočija; ili Mirtila — sina boga Hermesa i kočijaša kralja Enomaja.

Zvezde[uredi | uredi izvor]

Kapela (na latinskom kozica) je 6. najsjajnija zvezda na nebu a 3. najsjajnija na severnoj hemisferi, magnitude 0,08. Kapela je zapravo sistem od 4 zvezde organizovane u dva para. Jedan par čine 2 džina G klase, a drugi par su crveni patuljci.

Beta Kočijaša (Menkalinan, „rame kočijaša“) je sistem koji čine tri zvezde — dva bela subdžina A klase i crveni patuljak. Magnituda bete Kočijaša je 1,9.

Teta Kočijaša je binarni sistem magnitude 2,62 u kome je primarna komponenta patuljak A klase sa glavnog niza HR dijagrama a pratilac žuti patuljak G klase takođe sa glavnog niza. Ovaj sistem ima optičkog pratioca 11. magnitude.

Jota Kočijaša (Al Kab ili Kabdilinan, „članak kočijaša“) je svetli narandžasti džin K klase, oko 512 svetlosnih godina udaljen od Sunca.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

Emisione magline IC 405 i IC 410

U Kočijašu se nalaze 3 Mesjeova objekta (rasejana zvezdana jata M36, M37 i M38) i dve emisione magline (IC 405 i IC 410).

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]