Sukovo
Sukovo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pirotski |
Grad | Pirot |
Stanovništvo | |
— 2011. | 657 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 02′ 35″ S; 22° 38′ 31″ I / 43.043° S; 22.642° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 438 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 18322 |
Pozivni broj | 010 |
Registarska oznaka | PI |
Sukovo je naselje Grada Pirota u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. ima 657 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 728 stanovnika). Nedaleko od njega, nalazi se istoimeni manastir.
Postoji i Železnička stanica Sukovo u naselju Belo Polje.
Ovde se nalaze Zapis Mladenovića obrok (Sukovo) i Zapis miro Mladenovića hrast (Sukovo).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Mesto Sukovo je poznato još od rimskog doba i tu se iskopavaju antički arheološki nalazi.
Sukovo ima 1879. godine 116 kuća, u kojima živi 878 stanovnika. Ima samo pet pismenih muškaraca a u selu je popisano 186 poreskih glava.[1] Kod Sukova je 1881. godine bio "Sukovski han", i tu protiče reka Sukova Jerma koja seče Carigradski drum i tu je na njoj postavljen "Sukovski most".[2] Sukovo je imalo železničku prugu uskog koloseka kojom je prolazio "Ćira" na putu od rudnika "Jerma" u selu Rakita do mesta Belo Polje, i tu je 1898. godine šef postaje bio saobraćajni zvaničnik. Odvojili se se Sukovo i Jalbotina 1904. godine od Obrenovačke opštine u zasebnu opštinu Sukovsku.[3]
U mestu je 1896. godine postojala srpska narodna četvorogodišnja osnovna škola sa 69 učenika. Najviše je bilo prvaka - 35.[4] Toma Sokolović je 1896. godine bio sukovski učitelj. Godine 1899. tu su radili kao učitelji Petar i Vasilija Stojanović.[5]
Za vreme Prvog svetskog rata mesto je prilično stradalo. Iznad sela na jednoj visoravni je čuvena "Drenova glava" gde je bio veliki vojni okršaj sa mnogo žrtava. Godine 1938. u Sukovu su predsednik Crkvene opštine pop Đorđe Dimitrijević i sekretar učitelj Petar Đorđević pokrenuli inicijativu da se stara, granatama razorena i napuštena crkva obnovi. Podigla bi se nova crkva u spomen Blaženopočivšem viteškom kralju Aleksandru i Blagoupokojenom patrijarhu Varnavi.[6]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Sukovo živi 616 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,5 godina (44,9 kod muškaraca i 48,1 kod žena). U naselju ima 285 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,55.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 2 | 0 | ||
80+ | 16 | 25 | ||
75—79 | 13 | 31 | ||
70—74 | 23 | 23 | ||
65—69 | 26 | 39 | ||
60—64 | 31 | 24 | ||
55—59 | 27 | 20 | ||
50—54 | 32 | 30 | ||
45—49 | 23 | 18 | ||
40—44 | 22 | 25 | ||
35—39 | 19 | 16 | ||
30—34 | 24 | 16 | ||
25—29 | 22 | 19 | ||
20—24 | 24 | 15 | ||
15—19 | 14 | 18 | ||
10—14 | 17 | 10 | ||
5—9 | 14 | 20 | ||
0—4 | 14 | 16 | ||
Prosek : | 44,9 | 48,1 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 318 | 94 | 189 | 29 | 6 | 0 |
Ženski | 319 | 41 | 193 | 71 | 13 | 1 |
UKUPNO | 637 | 135 | 382 | 100 | 19 | 1 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 123 | 12 | 0 | 1 | 59 |
Ženski | 78 | 17 | 0 | 0 | 38 |
UKUPNO | 201 | 29 | 0 | 1 | 97 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 3 | 12 | 6 | 3 | 10 |
Ženski | 0 | 3 | 8 | 1 | 0 |
UKUPNO | 3 | 15 | 14 | 4 | 10 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 8 | 2 | 0 |
Ženski | 0 | 1 | 1 | 3 | 4 |
UKUPNO | 0 | 1 | 9 | 5 | 4 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 6 | |
Ženski | 1 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 7 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Otadžbina", Beograd 1880. godine
- ^ "Otadžbina", Beograd 1881. godine
- ^ "Policijski glasnik", Beograd 1904. godine
- ^ "Otadžbina", Beograd 1896. godine
- ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1899. godine
- ^ "Pravda", Beograd 1938. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.