Sukovo

Koordinate: 43° 02′ 35″ S; 22° 38′ 31″ I / 43.043° S; 22.642° I / 43.043; 22.642
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sukovo
Spomenik u Sukovu
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
GradPirot
Stanovništvo
 — 2011.Pad 657
Geografske karakteristike
Koordinate43° 02′ 35″ S; 22° 38′ 31″ I / 43.043° S; 22.642° I / 43.043; 22.642
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina438 m
Sukovo na karti Srbije
Sukovo
Sukovo
Sukovo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj18322
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Sukovo je naselje Grada Pirota u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. ima 657 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 728 stanovnika). Nedaleko od njega, nalazi se istoimeni manastir.

Postoji i Železnička stanica Sukovo u naselju Belo Polje.

Ovde se nalaze Zapis Mladenovića obrok (Sukovo) i Zapis miro Mladenovića hrast (Sukovo).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Manastir Sukovo

Mesto Sukovo je poznato još od rimskog doba i tu se iskopavaju antički arheološki nalazi.

Sukovo ima 1879. godine 116 kuća, u kojima živi 878 stanovnika. Ima samo pet pismenih muškaraca a u selu je popisano 186 poreskih glava.[1] Kod Sukova je 1881. godine bio "Sukovski han", i tu protiče reka Sukova Jerma koja seče Carigradski drum i tu je na njoj postavljen "Sukovski most".[2] Sukovo je imalo železničku prugu uskog koloseka kojom je prolazio "Ćira" na putu od rudnika "Jerma" u selu Rakita do mesta Belo Polje, i tu je 1898. godine šef postaje bio saobraćajni zvaničnik. Odvojili se se Sukovo i Jalbotina 1904. godine od Obrenovačke opštine u zasebnu opštinu Sukovsku.[3]

U mestu je 1896. godine postojala srpska narodna četvorogodišnja osnovna škola sa 69 učenika. Najviše je bilo prvaka - 35.[4] Toma Sokolović je 1896. godine bio sukovski učitelj. Godine 1899. tu su radili kao učitelji Petar i Vasilija Stojanović.[5]

Za vreme Prvog svetskog rata mesto je prilično stradalo. Iznad sela na jednoj visoravni je čuvena "Drenova glava" gde je bio veliki vojni okršaj sa mnogo žrtava. Godine 1938. u Sukovu su predsednik Crkvene opštine pop Đorđe Dimitrijević i sekretar učitelj Petar Đorđević pokrenuli inicijativu da se stara, granatama razorena i napuštena crkva obnovi. Podigla bi se nova crkva u spomen Blaženopočivšem viteškom kralju Aleksandru i Blagoupokojenom patrijarhu Varnavi.[6]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Sukovo živi 616 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,5 godina (44,9 kod muškaraca i 48,1 kod žena). U naselju ima 285 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,55.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Kuća gde su nekada stanovalu učitelji
Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[7]
Godina Stanovnika
1948. 1.656
1953. 1.565
1961. 1.424
1971. 1.127
1981. 1.099
1991. 889 869
2002. 728 742
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[8]
Srbi
  
709 97,39%
Jugosloveni
  
4 0,54%
Romi
  
3 0,41%
Bugari
  
3 0,41%
Hrvati
  
1 0,13%
nepoznato
  
7 0,96%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Otadžbina", Beograd 1880. godine
  2. ^ "Otadžbina", Beograd 1881. godine
  3. ^ "Policijski glasnik", Beograd 1904. godine
  4. ^ "Otadžbina", Beograd 1896. godine
  5. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1899. godine
  6. ^ "Pravda", Beograd 1938. godine
  7. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  8. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  9. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]