Teodor Anton Ipen

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Teodor Anton Ipen
Teodor Anton Ipen u Skadru u odeći iz severne Albanije
Lični podaci
Datum rođenja(1861-11-29)29. novembar 1861.
Mesto rođenjaSezemice, Austrijsko carstvo
Datum smrti31. januar 1935.(1935-01-31) (73 god.)
Mesto smrtiBeč, Austrija

Teodor Anton Ipen (Sezemice, 29. novembar 1861 - Beč, 31. januar 1935) bio je austrougarski diplomata i albanolog.

Teodor Anton Ipen studirao je orijentalne jezike i ekonomiju na Orijentalnoj akademiji u Beču. Posle studija započeo je diplomatsku karijeru radeći u Austrougarskom konzulatu u Skadru u Albaniji negdje između 1884 i 1887.[1] Krajem 1887 je imenovan za Austrougarskog vice-konzula u Pljevljima, a nedugo zatim u Istanbulu (1891—1893), te Jerusalimu (1893—1895) nakon čega prelazi u Istanbulu (1895—1897), da bi se ponovo vratio u Skadar 1897 gdje je bio sve do 1904. godine..[2] Po potpisivanju Londonskog ugora o miru u julu 1913. godine Velike Sile su donele odluku o formiranju nove države na Balkanskom poluostrvu, Kneževine Albanije, koja je postala naslijedna kneževina.[3][4] U razdoblju između 1921 i 1927. godine bio je član Međunarodne Dunavske Komisije.[traži se izvor]

Ipenov rad u Albaniji[uredi | uredi izvor]

Svoju karijeru u Albaniji Teodor Ipen započinje 1897. godine, koja traje do 1903. bio konzul Austrougarske u osmanskom gradu Skadru u Albaniji. U oktobru 1897 Ipen je putovao po teritoriji centralne Albanije i uspostavio kontakte sa važnim begovima u Elbasanu i Tirani.[5] što je i te kako smetalo Austrougarima.

Sve radove Teodor Anton Ipen finansirala je vlada Austrugarske i njene institucije. Njegov rad se bazirao na uspostavljanju albanskih mitova u cilju stvaranja i jačanja albanskog nacionalizma. Učestvovao je u pisanju i distribuiranju prve istorije Albanije objavljene na albanskom jeziku. Insistirao na tome da je stvaranje albanskog nacionalnog identiteta korisno za Austrougarsku.[6] Ipen je zdušno podržavao stvaranje nezavisne države Albanaca.[7] Iskovao je tezu da je Skenderbeg sahranjen u utvrđenom Lješu. Njegovo mišljenje je bazirano na delu koje je napisao Marin Barleti po kojem je Skenderbeg sahranjen u crkvi Svetog Nikole, bez navođenja da li je objekat crkve bio unutar utvrđenja ili izvan njega. Ipen je pretpostavio da bi tako ugledna ličnost poput Skenderbega bila sahranjena na najboljem mjestu u gradu. Nagađao je da su Osmanlije pretvorile crkvu u džamiju.[traži se izvor]

Pripadao je je onoj grupi zapadnih naučnika koja je imala značajnu ulogu u stvaranju i širenju mitova Albanskog nacionalizma. Tipičan primjer je mit o povezanosti Ali Paše Janjinskog sa islamskim redom Bektaši što je imalo za cilj da upotrebi Bektašizam za stvaranje identiteta i države Albanaca.[8] Otvoreno je propagirao svoje aktivnosti finansiranja albanskih nacionalista kao što je prevođenje i distribucija tekstova koje je pisao albanski nacionalista i pisac Sami Frašeri.[traži se izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Novibazar und Kossovo (das alte Rascien). Eine studie ... (na jeziku: German), Vienna: A. Hölder, 1892, OCLC 14192433, Pristupljeno 01. 07. 2018 
  • Rascien, Knjižnica Odsjeka za povijest, 1894  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć)
  • Stare crkvene ruševine u Albaniji [Old church ruins in Albania] (na jeziku: Bosnian), Sarajevo, Austria-Hungary: Zemaljska štamparija, 1899, Pristupljeno 01. 07. 2018  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć)
  • Stari spomenici u Albaniji [Old monuments in Albania] (na jeziku: Bosnian), Sarajevo, Austria-Hungary: Zemaljska štamparija, 1900, Pristupljeno 01. 07. 2018  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć)
  • Stare crkve i crkvene ruševine u Albaniji [Old churches and church ruins in Albania] (na jeziku: Bosnian), Sarajevo, Austria-Hungary: Zemaljska štamparija, 1901, Pristupljeno 01. 07. 2018  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć)
  • Das religiöse Protektorat Österreich-Ungarns in der Türkei, in: Die Kultur III, Wien 1901/1902
  • Historički gradovi u Albaniji [Historical cities in Albania] (na jeziku: Bosnian), Sarajevo, Austria-Hungary: Zemaljska štamparija, 1902, Pristupljeno 01. 07. 2018  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć)
  • Pečatnik jedne već nestale biskupine u Albaniji (na jeziku: Bosnian), Sarajevo?, Austria-Hungary: Zemaljska štamparija, 1903?, Pristupljeno 01. 07. 2018  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć); Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  • Skutari und die nordalbanische Küstenebene (na jeziku: German), Sarajevo: D.A. Kajon, 1907, OCLC 25198388, Pristupljeno 01. 07. 2018  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć)
  • Die Gebirge des nordwestlichen Albaniens (na jeziku: German), Wien: Lechner, 1908, OCLC 65534766, Pristupljeno 01. 07. 2018  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć)
  • Illyrisch-albanische forschungen (na jeziku: German), München, Leipzig: Duncker & Humblot, 1916, OCLC 35691167, Pristupljeno 01. 07. 2018  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć) - coauthored with Ludwig Thallóczy; Konstantin Jireček; Milan Šufflay; Ernst C Sedlmayr; Josef Ivanič; Imre Karácson; Béla Péch; Karl Thopia
  • Gjerak Karaiskaj, Ardian, ur. (2002). Shqipëria e vjetër : studime gjeografike, etnografike, historike, nga ish-konsulli i përgjithshëm i monarkisë austro-hungareze në Shkodër (na jeziku: Albanian). Tirana: K&B. ISBN 9789992777763. OCLC 819321262.  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć); Pronađeni su suvišni parametri: |editor1=, |editor1-last= i |editor= (pomoć)
  • Fejzi Isa Domni, ur. (2003), Coptimi i Shqipnise : Konferencas e pare e Londonit 1912-1913, Konferenca e dyte e Londonit, 1915-1916, Zaptimi i Shqipnise 7 Prille 1939 = The dismemberment of the Albanian nation (na jeziku: Albanian), Massapequa Park: F. Domni, OCLC 55222354  |first2= zahteva |last2= u Authors list (pomoć)

Članci[uredi | uredi izvor]

Objavljeni u časopisu 'Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini', u okviru serijala 'Zbirka povjesti' u Zemaljskoj štampariji u Austrugarskoj u Sarajevu:


Objavljeno u'Die Kultur', Beč, Austrougarska:

  • Das religiöse Protectorat Österreich-Ungarns in der Türkei, Volume 3 (1901/1902), 298-310

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Elsie 2012.
  2. ^ Elsie 2010.
  3. ^ Zolo 2002, str. 179, 180.
  4. ^ Llewellyn Smith 2008, str. 150
  5. ^ Skendi 1967.
  6. ^ Clayer 2007, str. 416.
  7. ^ Ethnologia Balkanica. Prof. M. Drinov Academic Publishing House. 1998. str. 215. „he promoted the Albanian educational system and supported the establishment of an independent Albanian state 
  8. ^ Schwandner-Sievers 2002, str. 131.


Literatura[uredi | uredi izvor]