Filimon i Apfija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije


Sveti Filimon i Alfija

Filimon je bio hrišćanin iz grada Kolosaja iz 1. veka. U njegovoj kući je bilo središte hrišćanstva i tu su se vernici okupljali na molitvu. To nazivaše apostol Pavle, pišući Filimonu, tvoja domašnja crkva. U to vreme apostoli rukopolagahu svoje učenike za episkope, i to neke od njih na stalno mesto, a neke kao misionare putujuće po raznim mestima. I Filimon je bio jedan od ovih poslednjih.

Apfija, Filimonova žena, pošćaše se i služaše domašnjoj crkvi. U vreme nekog praznika boginji Artemidi, svi verni u Kolosaju behu po običaju sabrani u dom Filimonov na molitvu. Neznabošci, saznav za ovaj skup, jurnu i pohvataju sve hrišćane, Filimona, Arhipa i Apfiju, kao vođe, najpre stave na šibu, a posle ih zakopaju do pojasa u zemlju i počnu ih kamenjem tući. I tako ubiju Filimona i Apfiju, a Arhipa nešto kasnije.

Pravoslavna crkva slavi ih kao mučenike 19. februara po julijanskom, a 4. marta po gregorijanskom kalendaru.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.