Centralni odbor srpske četničke organizacije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Centralni odboru srpske četničke organizacije bio je glavni odbor Srpske četničke organizacije, koja je bila aktivna za vreme borbe za Makedoniju (1903-1912), sve do početka Prvog balkanskog rata. Odbor je stacioniran u Beogradu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Septembra 1903. predstavnici odbora iz Beograda, Vranja, Skoplja i Bitolja formirali su Centralni odbor srpske četničke organizacije u Beogradu u koji su ušli Luka Ćelović, Milorad Gođevac, general Jovan Atanacković i major Petar Pešić, profesori velike škole Ljubomir Kovačević i Ljubomir Stojanović, Živan Živanović senator, rentijeri i zadužbinari Golub Janić i Nikola Spasić. Odbor Živojina Rafajlovića potčinio se novostvorenom Centralnom odboru pa je tako vranjski odbor postao izvršni. Skopski i Bitoljski odbor takođe su se potčinili Centralnom odboru i time je stvorena mreža odbora i pododbora koji su imali da se bave formiranjem i slanjem četa u Staru Srbiju i Makedoniju, njihovim snabdvanjem, usmeravanjem i uopšte vođenjem četničke akcije. Na osnivačkom sastanku donesen je statut a za predsednika organizacije izabran je general Atanacković.[1][2]

Zadatak odbora[uredi | uredi izvor]

Zadaci Centralnog odbora bili su da:

  • vodi revolucionarnu akciju i vrši nacionalnu propagandu na terenu i u Srbiji
  • imenuje šefove Gorskih štabova, vojvode i četovođe
  • obezbeđuje odsustva oficirima i podoficirima koji odlaze na teren od Vojnog ministarstva i to isključico preko Ministarstva inostranih dela
  • formira čete i obezbeđuje ih finansijski i materijalno

Osnovatelji Centralnog odbora[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Krakov 1930, str. 89–94.
  2. ^ „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 04. 10. 2013. g. Pristupljeno 12. 05. 2017.