Crkva Svetog Bogojavljenja u Vrdilima
Crkva Svetog Bogojavljenja u Vrdilima | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Vrdila |
Opština | Kraljevo |
Država | Srbija |
Vrsta spomenika | crkva |
Vreme nastanka | 19. vek |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Vlasnik | Srpska pravoslavna crkva |
Crkva Svetog Bogojavljenja u Vrdilima se nalazi na u selu Vrdila kod Kraljeva. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.
Bogojavljenje je hrišćanski praznik koje slavi otkrovenje Boga Sina ovaploćenog u Isusu Hristu. Slavi se 19. januara.
Izgradnja crkve[uredi | uredi izvor]
Crkvu u Vrdilima podigao je je sveštenik i oborknez Požeške nahije Nikola Kostić 1819. godine u znak pokajanja za organizovanje ubistva vojvode Milića Radovića iz Kaone, koje je izvršio po nalogu kneza Miloša.[1] Nije poznato da li je pop Nikola služio u svojoj zadužbini jer je umro ubrzo po njenom završetku. Prema jednom dokumentu, crkva nije služila 1920. godine, već do 18. maja 1844, kada su se vrdilska, roćevačka, samailska, mrsaćka, konarevska i bogutovačka opština obavezale da umesto stare sazidaju novu i veću crkvu, 35 aršina u dužinu, 18 aršina u širinu i isto toliko u visinu.[2]
Izgradnja nove crkve 1922. godine[uredi | uredi izvor]
Zbog uslova u kojima je crkva građena, relativno brzo je dotrajala, zidovi su popucali, pa je sklona padu predstavljala opasnost po vernike. Upravo zbog toga je 1922. godine izgrađena nova crkva. S obzirom da su sveštenici bili stari i bolesni, narod je izabrao rukovodioca za izgradnju crkve, Velimira Uroševića iz Roćevića. On je bio na čelu odbora koji je narod s blagonaklonošću uvažavao, podržavao i poštovao. Po izgradnji crkve u oltarskom prostoru su se nalazile kosti popa Nikole Kostića, kao i nadgrobna ploča koji su do izgradnje nove crkve obitavali napolju. U crkvenoj porti se nalazila jedna velika grobna ploča bez natpisa, a na severoistočnoj strani uz crkvu nalazio se veći broj grobova.[3]
Izgled crkve[uredi | uredi izvor]
Crkvu je projektovao ruski arhitekta Mihail Gluščenko, unoseći u njen umetnički izraz dosta ruskog stila, zbog čeka se njena arhitektura razlikuje od ostalih crkava u ovom kraju. Unutrašnja širina naosa je 5,28 m (bez bočnih apsida); dužina nanosa 8,8 m; širina oltarskog prostora 5,20 m, a dužina 2,25 m (bez oltarske apside). Visina crkve do tambura je 13, dok je ukupna visina od poda do vrha krsta oko 20 metara. On je projektovao i ikonostas, 1924. godine naslikao je 20 ikona na platnu koje su na ikonostas postavljene. Ikonostas je relativno jednostavne građe, a izradio ga je samouki majstor iz Progorelice. Crkva je od darodavaca dobila mnoge dragocene predmete koji su krasili unutrašnjost ove crkve sve do Drugog svetskog rata.
Galerija[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Vulović, D. (1953). Knjaževska kancelarija knjiga prva Nahija požeška. Beograd: Državni arhiv.
- ^ „Kako je vojvoda ostao bez ulice”.
- ^ Korićanac, D.V. (1999). Letopis crkve Sv. Bogojavljenja u Vrdilima. Beograd: Odeljenje za etnologiju Filozofskog Fakulteta.