Zemljotres u Skoplju 1963.

С Википедије, слободне енциклопедије
Zemljotres u Skoplju 1963.
Zemljotres u Skoplju 1963. на карти Југославије
Zemljotres u Skoplju 1963.
Datum26. jul 1963.
Magnituda6.1 Mw
Dubina6 km[1]
Epicentar42° 06′ С; 21° 24′ И / 42.10° С; 21.40° И / 42.10; 21.40[1][2]
Pogođena područjaSFR Jugoslavija (uglavnom današnja Severna Makedonija)
Žrtve1.000-1.100 poginulih[1][3]
Ostali:
  • 3.000-3.330 povređenih[1][3]
  • 120.000-200.000 ostalo bez doma[4][3]
  • 75-80% grada uništeno[4][5]

Zemljotres u Skoplju 1963. (mkd. Скопски земјотрес 1963), zemljotres momentne magnitude 6,1 koji se dogodio u Skoplju, SR Makedonija (danas Severna Makedonija) tada delu SFR Jugoslavije 26. jula 1963. u kojem je preko 1.000 ljudi poginulo, više od 3.000 povređeno, a između 120.000 i 200.000 ostalo bez vlastitog doma. U potresu je uništeno između 75 i 80 posto grada.

Činjenice[уреди | уреди извор]

Potres koji je na lestvici magnitude momenta merio 6,1[1] (ekvivalentno 6,9 na Rihterovoj skali)[5][4] zbio se 26. jula 1963. u 4.17 sati prema UTC[2] (5.17 prema lokalnom vremenu)[4][3] u Skoplju, Socijalistička Republika Makedonija, tada delu SFR Jugoslavije (danas Severna Makedonija). Podrhtavanje je trajalo 20 sekundi[4][5] i osetilo se duž većine doline reke Vardar.[5]

Vest je iz Skoplja u Beograd preneo u rano jutro 26. jula 1963. dopisnik „Politike“ Jovan Popovski, a odatle su vest preuzele druge agencije. Tim povodom Politika je štampala prvo vanredno izdanje svog časopisa posle Drugog svetskog rata.[6]

Posledice[уреди | уреди извор]

Nakon nekoliko dana od zemljotresa 35 država zatražilo je od Generalne skupštine Ujedinjenih nacija da uvrsti pomoć za Skoplje na popis svojih agenda. Pomoć u obliku novca, medicinskih, inženjerskih i građevinskih timova i namirnica ponudilo je 78 država.[3]

Galerija[уреди | уреди извор]

Reference[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]