Jezero Pelagićevo

Koordinate: 44° 55′ 45″ S; 18° 35′ 17″ I / 44.9292215° S; 18.5881893° I / 44.9292215; 18.5881893
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pelagićevo
LokacijaBosanska Posavina
Koordinate44° 55′ 45″ S; 18° 35′ 17″ I / 44.9292215° S; 18.5881893° I / 44.9292215; 18.5881893
Zemlje basena Republika Srpska
Maks. dužina0,7 km
Maks. širina0,6 km
Pros. dubina4 m
Pelagićevo na karti Bosne i Hercegovine
Pelagićevo
Pelagićevo

Jezero Pelagićevo (stari naziv Žabar bara) vještačko je jezero u opštini Pelagićevo, Republika Srpska, BiH. Jezero se nalazi na sjeveru gradića Pelagićevo. Zauzima površinu od oko 33 hektra, a duboko je do 4 metra. Jezero je dugo oko 700 metara, a široko oko 600 metara. Ovo je jezero zatvorenog tipa i napaja se vodom iz podzemnih izvora. Jezero se ne puni dotokom drugih površinskih voda.

Ukupan kompleks jezera, uključujući i zemljišni, je površine oko 80 hektara, a njime gazduje poljoprivredno dobro „Napredak” iz Pelagićeva.[1] U sredini jezera se nalazi ostrvce, odnosno poluostrvo koje je nasipom na kome je staza povezano sa obalom. Na jezeru se održava Međunarodni ribolovački šaran kup Pelagićevo.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Jezero u Pelagićevu je nastalo šezdesetih godina dvadesetog vijeka u doba SFRJ. Korito jezera je nastalo iskopavanjem šljunka za potrebe izgradnje magistralnog puta. Prethodno je ovo područje bilo močvarno. Stanovništo Pelagićeva je ovo jezero u vrijeme SFRJ nazivalo i Diplomatskim jezerom jer je jezero zbog ribolova bilo u tom periodu posjećeno do strane političkog vrha tadašnje Jugoslavije. Naziv je dobilo po Vasi Pelagiću.

Ekosistem[uredi | uredi izvor]

Jezero je 1967. godine poribljeno sa tri tone šarana. Na jezeru je u doba Jugoslavije osnovana ribočuvarska služba koja je nadgledala riblju populaciju i kontrolisala ribolov sve do raspada Jugoslavije i početka rata kada je riblji fond drastično smanjen zbog neselektivnog ribolova. U julu 2004. godine, u Pelagićevu je osnovano društvo sportskih ribolovaca „Šaran” koje je ovo jezero poribilo sa amurom, šaranom, štukom, deverikom i tolstobikom, a obnovljena je i ribočuvarska služba.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]