Hospitalci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Јовановци)
Viteški red svetog Jovana
Zvanično ime
engleski : Sovereign Military Hospitaller Order of St. John of Jerusalem of Rhodes and of Malta
Nezavisni Vojni Bolnički Red Svetog Jovana iz Jerusalima, sa Rodosa i Malte
Geslo
latinski : Tuitio Fidei et Obsequium Pauperum
Odbrana Vere i pomoć napaćenima
Godina osnivanja
1048. godine su osnovani
1113. godine su priznati
1136. godine postaju vojnički red

Vitezovi Hospitalci, takođe poznati kao Jovanovci, Malteški vitezovi, Vitezovi sa Rodosa, i Malteški kavaljiri; francuski: Ordre des Hospitaliers ) je udruženje koje je počelo kao bolnica osnovana u Jerusalimu 1023. godine da bi se starala o siromašnim i bolesnim hodočasnicima u Svetoj zemlji. Bolnica je postajala i pre toga, tačnije od 603. godine kada je Papa Grgur I naredio ravenskom opatu Probu da izgradi bolnicu u Jerusalimu, da bi oko 800. godine Karlo Veliki proširio bolnicu i dodao joj biblioteku. Nekih 200 godina kasnije, 1009. godine fatimidski kalif El Hakim bi Amr Alah je tokom napada na grad uništio bolnicu. 1023. godine kalif odobrava molbu italijanskim trgovcima iz Amalfija i Salerna da obnove porušenu bolnicu.

Nakon osvajanja Jerusalima 1099. u Prvom krstaškom ratu papskom poveljom postali su verski i viteški red kako bi se starali i branili Svetu zemlju. Zvanično je priznat 15. februara 1113. godine u papskoj buli. Posle gubitka hrišćanske teritorije u Svetoj zemlji, Red je delovao sa Rodosa gde je imao suverenost, a kasnije sa Malte gde je bio vazalna država pod španskom vicekraljevinom Sicilijom.

Naziv[uredi | uredi izvor]

Postoji više naziva koji su označavali ovaj viteški red.

  • Jovanovci je naziv koji su dobili zbog crkve Svetog Jovana uz koju su podigli bolnicu.
  • Hospitalci je naziv koji su dobili zbog toga što su osnovali bolnicu u Jerusalimu u u kojoj su lečili ranjene i bolesne.
  • Malteški vitezovi je naziv koji su dobili kada su se preselili na Maltu.

Grb[uredi | uredi izvor]

Malteški krst

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Posle pada Jerusalima, 1187. godine, prelaze na Kipar, a potom na Rodos. Kada su Turci osvojili Rodos 1522, car Svetog rimskog carstva Karlo V ih seli na Maltu 1530. godine. Nakon Velike opsade 1565. godine, na ostrvu je podignut novi grad nazvan po velikom majstoru viteškog reda Žanu de la Valeti; otud La Valeta ili jednostavno Valeta. Napoleon I je na svom pohodu ka Egiptu osvojio Maltu 1798, nakon čega su vitezovi prešli u Rim.

Hospitalci su bili jedna od najmanjih grupa koja je na kratko kolonizovala delove Amerike. Oni su sredinom 17. veka zauzeli četiri karipska ostrva koja su ubrzo oko 1660. godine predali Francuskoj.

Za vreme rata 1885. između Kraljevine Srbije i Kneževine Bugarske, Malteški red je donirao srpskim železnicama sanitetski voz od 10 kola, koji je saobraćao na relaciji Beograd-Niš.

Vitezovi su se podelili tokom protestantske reformacije, kada su bogatije komande reda u severnoj Nemačkoj i Holandiji postale protestantske i u velikoj meri se odvojile od rimokatoličke osnove.

Veliki majstori[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]