Adigejci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Položaj Republike Adigeje na Kavkazu

Adigejci (rus. адыгейцы), ili Adigi (adig. адыгэ — Adige, кӏахэ), su severnokavkaski čerkeski narod, koji pretežno živi u Turskoj i Rusiji. Oni su titularni narod u ruskoj republici Adigeji. Adigejci su većinom islamske veroispovesti i govore adigejskim jezikom, koji spada u čerkesku grupu severozapadnokavkaske (abhasko-adigejske) porodice jezika.

Nakon stvaranja Sovjetskog Saveza, uprkos postojanju svesti o pripadnosti jednoj naciji među Čerkezima i postojanju imena Čerkesi u ruskom jeziku kojim su označavana sva čerkeska plemena, čerkeska plemena su svrstana u 4 grupe (zavisno od administrativne jedinice u kojoj su bila naseljena) koje su formalno priznate kao posebni narodi, a to su Čerkezi (većinom pleme Beslenejci), Kabardinci (samo pleme Kabardinci), Adigejci (sva zapadna plemena Čerkeza sem Šapsuga) i Šapsugi (samo pleme Šapsugi).

Adigejci su se rasuli iz postojbine posle ratova u 19. veku u kojima je Rusija zauzela Kavkaz. Većina ih se naselila u Osmansko carstvo, a mali deo u Persiju.

Po ruskom popisu iz 2010. u toj zemlji ih je bilo 124.835.[1]

Plemena[uredi | uredi izvor]

U užem značenju ime Adigejci označava 10 zapadnočerkeskih plemena, a zajedničko ime za dva istočna čerkeska plemena (Kabardinci i Beslenejci) je Kabardinci. Početkom 20. veka u Sovjetskom Savezu 9 od 10 zapadnočerkeskih plemena (sva plemena sem Šapsuga) je formalno priznato kao adigejski narod. Pod imenom Adigejci u najširem značenju podrazumevaju se svi Čerkezi (Adigejci je ime kojim Čerkezi sami sebe nazivaju).

Adigejska (zapadnočerkeska) plemena:

  • Žanevci (Žanejevci)
  • Natuhaji (Natuhajci)
  • Hatukaji (Hatukajci)
  • Bžedugi
  • Abadzehi
  • Temirgoji (Temirgojci, Temirgojevci)
  • Mamhegi
  • Jegerukajevci
  • Ubihi
  • Šapsugi

Populacija[uredi | uredi izvor]

Ukupna svetska populacija Adigejaca je procenjena na oko 664.000. U celoj Rusiji ih je 2010. bilo 124.835, od tog broja u Adigeji 107.048.[2] U ruskoj republici Adigeji čine 25% stanovništva, i drugi su narod po brojnosti, posle Rusa (64%). Broj Adigejaca u Turskoj je još veći i procenjuje se na oko 333.000.[3] Po nekim procenama u Siriji ih ima oko 100.000,[4] a u Jordanu oko 122.000.

Istorija Republike Adigeje[uredi | uredi izvor]

Nakon Oktobarske revolucije i stvaranja Sovjetskog Saveza, 27. jula 1922. je stvorena i Adigejska autonomna oblast pod imenom Čerkeska autonomna oblast u okviru Kubanjsko-Crno morske oblasti, iz koje je kasnije stvoren Krasnodarski kraj. Posle nekoliko promena imena stvorena je autonomna oblast Adigeja 2. avgusta 1928. Autonomna sovjetska socijalistička republika Adigeja je proglašena 5. oktobra 1990. i izdvojena je iz sastava Krasnodarskog kraja (postaje federalna jedinica u okviru RSFSR). Nakon pada komunizma, raspada Sovjetskog Saveza i nezavisnosti Rusije (čija je je Adigeja federalna jedinica) menja ime u republika Adigeja 24. marta 1992.

Adigejci u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Oko 200 Adigejaca koji su živeli na Kosovu u selima Miloševo i Donje Stanovce se 1998. i 1999. godine odselilo sa Kosova i vratili su se u svoju postojbinu Adigeju u Rusiji.[5] Na Kosovu su živeli 150 godina pre povratka u Rusiju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]