Azapi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Azapi (osm. tur. عزب, tur. Azap) su bili neregularna laka pješadija osmanske vojske.[1] Kao i Aje, činili su okosnicu otomanske vojske, naročito ako se uzme u obzir činjenica da je snaga turske vojske ležala upravo u pešadiji. Najelitniji deo turske vojske bili su janjičari, takođe specijalna pešadijska jedinica. Azapi su gotovo uvek bili u samom centru borbe i nosili su glavninu napada turskih snaga. Njihov zadatak je bio da uspore prvobitni neprijateljski juriš nakon čega su se povlačili levo i desno kako bi otomanski topovi i janjičari preuzeli napad.

Regrutacija[uredi | uredi izvor]

Azapi su nastali u doba Sulejmana I. Jedan čovek iz 20-30 domaćinstava je postao azap. Bili su ugavnom Turci iz Anatolije i sa Balkana. Azepi su činili dobrovoljce i nisu imali platu za svoje učešće, već su bili oslobođeni daća i učestvovali su u podeli ratnog plena.[2] U kasnom 16. veku su mogli svi muškarci muslimani da postanu regruti.[3][4]

Oružje[uredi | uredi izvor]

Kao volonteri, azapi su rukovali različitim oružjem. Koristili su sablje, buzdovane, luk i strele.[4] Nosili su različite uniforme i šešire poput onih koji su nosili janjičari, samo u različitim bojama.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Turski strijalac — Azap

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Encyclopedia of the Ottoman Empire. Ágoston, Gábor,, Masters, Bruce Alan, 1950-. New York, NY: Facts On File. 2009. ISBN 9781438110257. OCLC 435911915. 
  2. ^ Enciklopedija
  3. ^ Nicolle, David (1983). Armies of the Ottoman Turks 1300-1774. Osprey Publishing.
  4. ^ a b Stein, Mark L. (2007). Guarding the Ottoman Frontiers. Tauris Academic Stuides. pp. 75–78.

Literatura[uredi | uredi izvor]