Arhiv Republike Srpske
Arhiv Republike Srpske | |
---|---|
Osnivanje | 1992. |
Lokacija | Banja Luka Republika Srpska |
Koordinate | 44° 46′ 28″ S; 17° 11′ 40″ I / 44.774421° S; 17.194330° I |
Vrsta | Arhiv |
Direktor | Bojan Stojnić |
Adresa | Aleja Svetog Save br. 1 |
Veb-sajt | www |
Arhiv Republike Srpske zvanična je upravna institucija Republike Srpske i organizacija u sastavu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Arhiv Republike Srpske prikuplja, čuva, štiti, obrađuje, sređuje, i izdaje na korišćenje arhivsku građu na cjelokupnoj teritoriji Republike Srpske. Rad Arhiva Republike Srpske finansira Vlada Republike Srpske iz vlastitog budžeta.[1] Sjedište Arhiva Republike Srpske se nalazi u zgradi poznatoj pod nazivom Carska kuća u Aleji Svetog Save broj 1. u Banjaluci.[2]
Arhivski fondovi i zbirke
[uredi | uredi izvor]Arhiv Republike Srpske sadrži 34 velike zbirke, 720 većih fondova, 14.747 registratura, kao i biblioteku. Najveći dio građe Arhiva Republike Srpske se odnosi na fondove državnih organa, zatim organa uprave banovinskog, oblasnog, okružnog, sreskog, opštinskog i lokalnog značaja, te arhivske fondove društveno-političkih organizacija. Arhiv sadrži mnogobrojne zbirke, fondove i arhivske dokumente iz vremena osmanlijske, odnosno turske okupacije, austrougarske okupacije, zatim Kraljevine Jugoslavije, ustaške NDH, SFRJ, kao i dokumente iz modernog doba koji uključuju zvaničnu dokumentaciju Republike Srpske.
Zbirka „Koncentracioni logor Jasenovac“
[uredi | uredi izvor]Jedna od najvažnijih zbirki Arhiva Republike Srpske je Zbirka "Koncentracioni logor Jasenovac". Ova zbirka sadrži dokumentaciju spašenog dijela nekadašnje Zbirke „Spomen-područje Donja Gradina“, a koja se odnosi na dokumentaciju koja je zarobljena od strane jugoslovenskih partizana sa teritorije Republike Srpske prilikom oslobađanja od ustaša 1945. godine. Zbirka „Spomen-područje Donja Gradina“ je sastavljena nakon Drugog svjetskog rata u vrijeme SFRJ, i odnosila se na ustaški logor Donja Gradina, koji je bio dio sistema ustaških logora smrti Jasenovac. Zbirku „Spomen-područje Donja Gradina“ je početkom raspada Jugoslavije sačuvao kustos spomen područja Simo Brdar, a kasnije predao u nadležnost Arhiva Republike Srpske. Skeniranje i mikrofilmovanje dokumentacije Zbirke „Koncentracioni logor Jasenovac“ je obavio Muzej holokosta u Vašingtonu, tako da je zbirka od 3. marta 2004. godine dostupna i u digitalnom obliku, čiji dio je objavljen na prezentaciji Arhiva Republike Srpske.[3]
Zaduženja arhiva
[uredi | uredi izvor]Prema arhivskom zakonodavstvu Republike Srpske, Arhiv Republike Srpske uživa status centralne ustanove za zaštitu kulturnih dobara Republike Srpske i njegove utvrđene djelatnosti se odnose na čitavu teritoriju Republike Srpske. Pod kulturnim dobrima Republike Srpske se podrazumijeva cjelokupno društveno nasljeđe Republike Srpske. Između ostalog, Arhiv Republike Srpske izdaje vlastite publikacije i organizuje izložbe.
Organizacija arhiva
[uredi | uredi izvor]Direktor Arhiva Republike Srpske je Bojan Stojnić, koji je ujedno i predsednik Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske. U sastavu glavnog odjeljenja za obradu i sređivanje arhivske građe koje se nalazi u Banjaluci, djeluje pet područnih jedinica koje su raspoređene po teritorijalnom principu širom Republike Srpske:
- Područna jedinica u Doboju
- Područna jedinica u Zvorniku
- Područna jedinica u Foči
- Područna jedinica u Trebinju
- Područna jedinica u Sokocu
Organizaciona struktura
[uredi | uredi izvor]Arhiv Republike Srpske je podijeljen u dva glavna sektora u sastavu kojih djeluju po dva odjeljenja sa različitim zaduženjima.
- Sektor za zaštitu arhivske građe u arhivu
- Odjeljenje za sređivanje i obradu arhivske građe
- Odjeljenje za naučnoistraživački rad
- Sektor za zaštitu arhivske građe van arhiva, pravne i opšte poslove
- Odjeljenje za zaštitu arhivske građe van arhiva
- Odjeljenje za pravne i opšte poslove
Istorijat
[uredi | uredi izvor]Arhiv Republike Srpske je osnovan 1992. godine, u vrijeme raspada Jugoslavije. Prilikom osnivanja Arhiva Republike Srpske 1992. godine, u njegov sastav su ušli bivši Arhiv Banjalučke krajine u Banjaluci, Regionalni arhiv Doboj i Istorijski arhiv Foča. Iako je institucija osnovana 1992. godine, ona se poziva na prijašnji rad manjih oblasnih arhiva koji su ušli u njen sastav, a osnovani su po završetku Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Muzej Republike Srpske
- Zavod za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske
- Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske
- Republika Srpska
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Arhiv Republike Srpske
- ^ Agencije za informaciono društvo Republike Srpske — eSrpska: Arhiv Republike Srpske
- ^ „Arhiv Republike Srpske: Zbirka „Koncentracioni logor Jasenovac“”. Arhivirano iz originala 20. 12. 2016. g. Pristupljeno 24. 05. 2010.
Izvori
[uredi | uredi izvor]- Arhiv Republike Srpske (jezik: srpski)
- Agencija za informaciono društvo Republike Srpske: Arhiv Republike Srpske (jezik: srpski)
- Arhiv Republike Srpske: Zbirka „Koncentracioni logor Jasenovac“ (jezik: srpski)
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. maj 2010) (jezik: srpski)