Pređi na sadržaj

Ašmjani

Koordinate: 54° 25′ 00″ S; 25° 56′ 00″ I / 54.416667° S; 25.933333° I / 54.416667; 25.933333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ašmjani
Ашмяны; Ошмяны
Panoramski pogled na grad
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Belorusija
Oblast Grodnjenska oblast
RejonAšmjanski rejon
Osnovanprvi pomen 1341.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.15.450 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate54° 25′ 00″ S; 25° 56′ 00″ I / 54.416667° S; 25.933333° I / 54.416667; 25.933333
Vremenska zonaUTC+3
Površina8,42 km² km2
Ašmjani na karti Belorusije
Ašmjani
Ašmjani
Ašmjani na karti Belorusije
Poštanski broj231103
Pozivni broj+375 1593
Registarska oznaka4
Veb-sajt
oshmiany.gov.by

Ašmjani ili Ošmjani (blr. Ашмяны; rus. Ошмяны) grad je u sevrozapadnom delu Republike Belorusije. Administrativni je centar Ašmjanskog rejona Grodnjensknj oblasti.

Prema proceni iz 2012. u gradu je živelo 15.450 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ašmjani leže na obalama reke Ašmjanke (leva pritoka reke Vilije), na oko 52 km jugoistočno od glavnog grada Litvanije Vilnjusa, odnosno na 133 km sevrozapadno od glavnog grada zemlje Minska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ašmjani se u pisanim izvorima prvi put pominju 1341. kao deo nasleđene zemlje koja je posle smrti litvanskog knjaza Gedimina pripala njegovom sinu Javnutisu. Godine 1384. grad su osvojili vitezovi Tevtonskog reda (novi napad usledio je 1402. ali bez uspeha). U letopisima tevtonskih vitezova grad se pominje pod imenom Aschemynne.

Ašmjansi su bili jedan od najvažnijih trgovačkih gradova Vilnjuskog vojvodstva Velike Kneževine Litvanije počev od 1413. godine. Magdeburško pravo koje je grad dobio 1566. pozitivno je uticalo na dalji razvoj trgovine u gradu i okolini te na arst broja stanovnika. Tokom XVI veka postaje jedan od najvažnijih kalvinističkih centara na teritoriji Poljsko-litvanske Unije.

Na karti VKL Tomaša makovskog izdanoj u Amsterdamu 1613. označen je kao Oßmiana.

Nakon raspada Reč Pospolite 1795. grad je anektiran od strane Ruske Imperije u čijim granicama je ostao sve do okončanja Prvog svetskog rata i Poljsko-sovjetskog rata, kada postaje delom Poljske. Godine 1939. okupiran je od strane SSSR i postaje delom Beloruske SSR (od 1991. u sastavu je Republike Belorusije).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2012. živelo 15.450 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1979. 1989. 1999. 2009. 2012.
12.455[1] 14.748[1] 14.748[1] 14.813[1] 15.450[1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 2. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]