Белуџистански црни медвед

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Beludžistanski crni medved
Ursus thibetanus gedruosianus
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Podvrsta:
U. t. gedrosianus
Trinomijalno ime
Ursus thibetanus gedruosianus
Blanford, 1877
Areal rasprostranjenja beludžistanskog crnog medveda

Beludžistanski crni medved (lat. Ursus thibetanus gedruosianus) podvrsta je azijskog crnog medveda. Neki smatraju da je ovo jedina „prava” podvrsta azijskog crnog medveda.

Stanište[uredi | uredi izvor]

Beludžistanski crni medved živi u visokim delovima pokrajine Beludžistan na jugu Pakistana i jugoistoku Irana. Najviše ih ima na planinama južno od Kuzdara. U prošlosti su naseljavali celu teritoriju Beludžistana, danas se smatra da je ova podvrsta iščezla u većem delu regiona. Glavni razlog za nestanak smatra se seča šume, kojom se uništava prirodno stanište ovog medveda.[1]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Kao i ostali azijski medvedi, i ovaj medved ima na grudima veliku prljavo belu prugu u obliku polumeseca. Ovaj medved je manji od ostalih podvrsta azijskog crnog medveda. Dostiže dužinu od 1,4 do 1,8 metara i težak je između 90 i 180 kilograma. Većina jedinki ima karakteristično kratko krzno kafenaste boje. Životni vek mu je između 25 i 30 godina.

Ženka je polno zrela sa 3—4 godine. U Pakistanu sezona parenja medveda je u oktobru, trudnoća traje 7—8 meseci. Smatra se da je u toplijim mestima trudnoća kraća nego u krajevima koji su hladni. Ženka beludžistanskog crnog medveda rađa od 1—3 medvedića koji su sasvim slepi i zavise potpuno od svoje majke i ostaju oko dve godine sa njom.

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Beludžistanski crni medved se hrani biljkama, voćem, medom i insektima. Ostatak njegove hrane sačinjavaju mali beskičmenjaci, ptice, glodari i gušteri. Omiljena hrana im je voće, naročito masline i Ziziphus nummularia.[2]

Zaštićeni status[uredi | uredi izvor]

Beludžistanski crni medved je jedan od najređih sisara na svetu i nalazi se na crvenoj listi ugroženih vrsta (IUCN), nalazi se na CITES listi, odnosno postoji zabrana bilo kakve prodaje proizvoda od ovog medveda. Postoje napori da se spreči izumiranje, ali je najveći problem sečenje šuma koje predstavljaju njihovo prirodno stanište.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Baluchistan Black Bears - Bears Of The World”. Bearsoftheworld.net. Pristupljeno 1. 11. 2017. 
  2. ^ „Balochistan Black Bear”. Wwfpak.org. Arhivirano iz originala 11. 11. 2017. g. Pristupljeno 1. 11. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]