Betunija

Koordinate: 31° 53′ 20″ S; 35° 10′ 03″ I / 31.8890° S; 35.1675° I / 31.8890; 35.1675
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Betunija
arap. بيتونيا
Administrativni podaci
Država Palestina
TeritorijaPalestinske teritorije
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 19.761 (2.007)
Geografske karakteristike
Koordinate31° 53′ 20″ S; 35° 10′ 03″ I / 31.8890° S; 35.1675° I / 31.8890; 35.1675
Površina26,2 km2
Betunija na karti Palestinskih teritorija
Betunija
Betunija
Betunija na karti Palestinskih teritorija

Betunija ili Bitunja (arap. بيتونيا), je grad u Palestini na Zapadnoj obali reke Jordan. Grad se nalazi 3 km zapadno od Ramale i 14 km severno od Jerusalima. Grad je deo guvernature Ramala i Al Bireh u centralnom delu Zapadne obale. Prema Palestinskom Državnom zavodu za statistiku grad je imao 19.761 stanovnika 2007,[1] što ga čini trećim po veličini gradom u guvernaturi posle Al Bireha i Ramale.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pronađene su krhotine keramike iz doba Vizantijskog carstva, ali i mamlučkog i ranog osmanskog perioda.[2]

Britanski Fond za Istraživanje Palestine (PEF) je 1883. sproveo Premer Zapadne Palestine, a na osnovu nalaza sugerisano je da je Betunija bila krstaško selo Uniet, koje je bilo jedno od 21 sela koje je kralj Gotfrid dao kao posed Crkvi Svetog Groba.[3] Međutim, 1887. godine, Rohriht je Betuniju identifikovao sa „Betiumenom”, drugim posedom koji je kralj dao Svetom grobu.[4][5] Konder utvrdio je da je ovo „očigledno tačno” i samim tim „veoma malo verovatno” da je Betunija bila „Uniet”.[6] Abel, pišući 1931. godine, je sugerisao da je Betunija bila „Bet Uniet”, pomenut u tekstu iz ranog 12. veka.[2]

Velika zasvođena zgrada u gradu, nazvana Bad al Balad (seoska presa za ulje) datirana je u doba krstaša.[7][8]

Doba Britanskog mandata nad Palestinom[uredi | uredi izvor]

Svadbena povorka, između 1934. i 1939

U vreme popisa stanovništva u Palestini (1922) koji su sprovele vlasti britanskog mandata, Betunija je imala 948 stanovnika, od kojih su svi bili muslimani,[9] do sledećeg popisa stanovništva u Palestini (1931) taj broj je porastao na 1.213, i dalje su svi bili muslimani, koji su živeli u 277 domaćinstav.[10]

Prema statističkim podacima o selima Palestine, koje je prikupila vlada Britanskog mandata nad Palestinom (1945), populacija Betanije je dostigla broj od 1.490, a svi su bili muslimani,[11] dok je površina zemlje koja je pripadala selu bila 23.366 dunama, prema zvaničnom popisu zemljišta i stanovništva.[12] Za plantaže i zemljište koje je navodnjavano korišćeno je 7.854 dunuma, za žitarice 8.381,[13] dok je 77 dunuma bilo građevinsko zemljište (pod kućama).[14]

Jordansko doba[uredi | uredi izvor]

U jeku Arapsko-izraelskog rata 1948. i nakon sporazuma o prekidu vatre 1949, Betunija je bila pod kontrolom Jordana, koji je ubrzo anektirao Zapadnu obalu reke Jordan 1950.

Betunija je 1961. imala 2.216 stanovnika.[15]

Izraelska okupacija[uredi | uredi izvor]

Betunija je 1967. nakon 19 godina jordanske vlasti i Arapsko-izraelskog rata 1967. prešla u ruke Izraela. Nakon 1995. godine, prema Sporazumu iz Osla, 3.759 dunuma (17,8%) gradske zemlje je klasifikovano kao sektor A, 472 dunuma (2,2%) je klasifikovano kao sektor B, dok su preostalih 16.896 dunuma (80%) klasifikovani kao sektor C. Izrael je konfiskovao deo zemlje koji je pripadao Betuniji kako bi sagradio dva izraelska naselja: Bet Horon i Givat Zeev.[16][17]

Prema Sporazumu iz Osla, Izraelske odbrambene snage nemaju pravo da uđu u područja A (područje pod potpunom kontrolom Palestinske samouprave), ali je nakon „operacije odbrambeni štit” 2002. različiti položaj sektora je ukinut kada je izraelska vojska te godine ušla u Betuniju u potrazi za osumnjičenim, koji je hteo da izvrši teroristički napad.[18]

Savremeno doba[uredi | uredi izvor]

Zbog loše ekonomske situacije u gradu, mnogi su emigrirali. Neki su otišli u područje Čikaga i bili uključeni u pokretanje fondacije Bridžvju džamija.[19][20]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ 2007 PCBS Census. Palestinian Central Bureau of Statistics. pp. 114.
  2. ^ a b Finkelstein et al, 1997, pp. 346-7
  3. ^ Conder & Kitchener 1883, SWP III, p. 11
  4. ^ Röhricht, 1887, p. 205
  5. ^ de Roziére, 1849, pp. 98, 102: Beituimen; both cited in Röhricht, 1893, RRH, pp. 16- 17, No 74
  6. ^ Conder, 1890, pp. 30, 32
  7. ^ Pringle, 1997, p. 29
  8. ^ Pringle, 2009, pp. 235-240
  9. ^ Barron, 1923, Table VII, Sub-district of Ramallah, p. 16
  10. ^ Mills, 1932, p. 48.
  11. ^ Government of Palestine, Department of Statistics, 1945, p. 26
  12. ^ Government of Palestine, Department of Statistics. Village Statistics, April, 1945. Quoted in Hadawi, 1970, p. 64
  13. ^ Government of Palestine, Department of Statistics. Village Statistics, April, 1945. Quoted in Hadawi, 1970, p. 111
  14. ^ Government of Palestine, Department of Statistics. Village Statistics, April, 1945. Quoted in Hadawi, 1970, p. 161
  15. ^ Government of Jordan, Department of Statistics, 1964, p. 15
  16. ^ Betunia: A Palestinian Community, POICA
  17. ^ Beituniya Town Profile, ARIJ, pp. 17-18
  18. ^ Nahum Barnea, 'Beitunian nights: The IDF in the West Bank', Ynet 18 March 2016.
  19. ^ Hard-liners won battle for Bridgeview mosque, February 8, 2004 Chicago Tribune
  20. ^ Forget Poles: Palestinians find a home in suburban Chicago Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. februar 2016), February 7, 2013, webz.org

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]