Pređi na sadržaj

Благо цара Радована

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Blago cara Radovana
Orig. naslovBlago cara Radovana — knjiga o sudbini
AutorJovan Dučić
ZemljaKraljevina Jugoslavija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta deladomaći klasici [1]
Izdavanje
Izdavanje1932. godine

Blago cara Radovana je šesta knjiga sabranih dijela, srpskog pisca, diplomate i akademika Jovana Dučića. Prema mišljenju mnogih književnih kritičara, smatra se njegovim kultnim djelom.[2][3] Takođe, to je danas jedno od najčitanijih domaćih klasika srpske književnosti.[4]

Tema književnog eseja[uredi | uredi izvor]

Blago cara Radovana je Dučićeva zbirka filozofsko-književnih eseja, izdata 1932. godine u kojima autor tumači različite teme: O sreći, ljubavi, ženi, prijateljstvu, mladosti i starosti, pjesniku, herojima, kraljevima, prorocima.[5] Knjiga obiluje otmenim, diskretnim i suptilnim analizama, duhovnim kontrastima i stilskim finesama. U ovim esejima je sabrano iskustvo čovječanstva, iskristalisano rezonovanje pisca, dok je tražio i nudio odgovore na vječna pitanja ljudskog smisla i bitisanja, formiran pogled na svijet, život i čovjeka kroz različite sfere njegovog postojanja.[6]

Kroz različite teme, Dučić prepliće zanimljive pojedinosti iz života velikana i vanvremenske istine o ljubavi, sreći, mržnji, prijateljstvu i mnogo čemu drugom, stvarajući tako neprocenjivo književno blago.[7]

Blago cara Radovana je i jedno od najčitanijih dijela srpske književnosti. U filozofska promišljanja o univerzalnim temama, utkana je izuzetna erudicija, poznavanje mitologije, filozofije, religije, istorije i književnosti. Tako autor, od grčkih božanstava i legendi, učenja Platona, Aristotela, Sokrata, do književnosti Dantea, Šekspira, Getea – ilustruje primere ljudskih stremljenja i životne mudrosti. Specifični momenti u knjizi su i kontroverzna shvatanja o ženama koja i danas intrigiraju čitaoce.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Politika, 15. okt. 1931, str. 4 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. jul 2021), digitalna.nb.rs