Boban Knežević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Boban Knežević
Boban Knežević u Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu, 27. mart 2019.
Datum rođenja(1959-09-17)17. septembar 1959.(64 god.)
Mesto rođenjaBeogradFNRJ

Boban Knežević (Beograd, 17. septembar 1959) srpski je pisac fantastike, stripski scenarista, urednik, izdavač i kulturni aktivista. Po oceni stručnjaka, Knežević je jedna od „stožernih ličnosti“ srpske fantastike, a njegove edicije odlikuje „reprezentativan izbor dela“.[1][2][3]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Knežević je aktivan na književnoj sceni od 1978. godine. Studije astronomije napušta 1981. i postaje profesionalni izdavač i pisac. Glavnu žanrovsku nagradu za fantastiku „Lazar Komarčić“ osvojio je šest puta, a američko izdanje njegovog romana Crni cvet je visoko ocenjeno i u tamošnjoj kritici.[4][5][6]

Istoriografi smatraju Kneževića za jednog od najuticajnijih urednika u istoriji srpske i jugoslovenske fantastike, u rangu Gavrila Vučkovića, Žike Bogdanovića i Zorana Živkovića.

Jedan je od osnivača i svojevremeni predsednik Društva ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“ iz Beograda.

Uređivanje i izdavaštvo[uredi | uredi izvor]

Od 1984. godine, izdanja Kneževićeve etikete „Znak Sagite“ i prateći književni konkursi bili su najznačajniji činilac savremene srpske i hrvatske fantastike, a mnogi pisci su ostvarili značajan deo opusa ili čak debitovali pod ovom etiketom: Radmilo Anđelković, Ilija Bakić, Lidija Beatović, Zoran Jakšić, Neven Jovanović, Vladimir Lazović, Aleksandar Marković, Darko Macan, Ivan Nešić, Oto Oltvanji, Ljiljana Praizović, Goran Skrobonja, Zoran Stefanović, Danijela Tanasković, Dragan R. Filipović, Jelena Đurović...

Knežević je priredio i četiri važne antologije jugoslovenskih autora fantastike Tamni vilajet (1988, 1992, 1993, 1996), kao i izbore Nova srpska (alternativna) fantastika (1994, saurednik Sava Damjanov), temat „Fantastična reč“ u Književnoj reči i druge.

Bio je urednik periodičnih publikacija za naučnu fantastiku Alef (1986—1991), Perpetuum mobile, Znak Sagite (od 1993), uz prozni Emitor koji je dugo uređivao.

Pored književnosti, kao urednik je ostvario veliki uticaj i na stripsku scenu bivše Jugoslavije, prvo preko uređivanja časopisa, a zatim i kao urednik, izdavač i producent desetina monografskih izdanja svetske i domaće baštine. Od 2005. do 2011. je bio jedan od urednika izdavačke kuće „Beli put“, specijalizovane za najbolja dela američkog i francuskog stripa. Sada u okviru sopstvene izdavačke kuće „Everest Media“ donosi najbolja dela fantastike i stripa, uključujući i kapitalna izdanja, poput monografskog reprinta stripa „Dikan“ ili sabranih dela Lavkrafta. U okviru Udruženja stripskih umetnika Srbije aktivan je kao producent monografija, kataloga i drugih izdanja.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću novelu objavljenu 1985. („Noć koja neće doći“)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću priču objavljenu 1986. („Dan četrnaesti“)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću priču objavljenu 1993. („Onaj koji nema dušu“)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolji domaći roman objavljen 1993. (Crni cvet)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću priču objavljenu 1994. („Prosjak i kockar“)
  • Nagrada „Lazar Komarčić“ za najbolju domaću priču objavljenu 1995.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Boban Knežević i Miodrag Milovanović u Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu, 20. mart 2019.

Od 1978. je u periodici (Galaksija, Eureka, Emitor, Sirius, Vidici, Gradina, Književna reč, Reč, Sveske, Politikin Zabavnik, Orbis, Gradina) i antologijama objavljeno oko 50 njegovih priča i noveleta, a zasebno i četiri romana i dve zbirke priča.

U prvoj polovini 1980-ih pisao je scenario za stripski serijal „Jason“ čiji je crtač bio Ratomir Petrović (Strip magazin RS i Naš strip, „Vjesnikova pres agencija“, Zagreb).[7]

Knjige[uredi | uredi izvor]

Važnije antologije i književni izbori[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Živković, Zoran. Odrednica „Knežević Boban“, u: Enciklopedija naučne fantastike 1 (A-Lj). 1990. ISBN 978-86-07-00494-2. str. 369.
  2. ^ Odrednica "Yugoslavia", New Encyclopedia of Science Fiction, by Peter Nicholls (Editor), John Clute (Editor). 1993. ISBN 978-1-85723-124-3. str. 1361-1362.
  3. ^ Milovanović, Miodrag. „Kratak prilog za istoriju srpske naučne fantastike“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. maj 2014), Art-anima, sajt posvećen fantastičnoj književnosti (izvorno objavljeno u časopisu Ubiq, br. 4, Zagreb, 2009).
  4. ^ Bishop, Kirsten J. Quotation from the back cover of U.S. edition Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. novembar 2014), Black Blossom, by Boban Knezevic at Wildside Press
  5. ^ Publishers Weekly. "Black Blossom", Amazon.com
  6. ^ Morgan, Cheryl. "Found in Translation – Boban Knežević plays with Serbian folk tales", Emerald City, Fantasy and Science fiction, December 2004
  7. ^ Zupan, Zdravko. „Preminuo Ratomir Petrović Raca“, Stripvesti, Novi Sad, 7. 6. 2013.
  8. ^ „'Slobodanida' po prvi put među Srbima“, B92, Beograd, 12. 12. 2014.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zelić, Pavle i dr. „Boban Knežević, monolit srpske fantastike“, Gradina broj 19/2007.
  • Stefanović, Zoran. „Slobodan i pomalo otpadnik“. U: Knežević, Boban. Slutnja androida, izabrane priče, 2003.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]