Božidar Kljajević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Božidar Kljajević
Božidar Kljajević i Milovan Vitezović 2013. godine.
Lični podaci
Datum rođenja(1953-01-06)6. januar 1953.(71 god.)
Mesto rođenjaKosanica,  FNRJ
Naučni rad
Poljeistorija / etnologija

Božidar V. Kljajević (Kosanica, 6. januar 1953) srpski je publicista, geograf, etnolog i književnik.[1] Skoro ceo životni vek posvetio je proučavanju porodičnih genealogija. Kao profesor istorije, radio je u Valjevu, Zemunu i Beogradu. Član je Udruženja književnika Srbije. U braku sa suprugom Ružicom (1954–), rođenom Zorić, ima dva sina Ljubodraga (1983–) i Predraga (1986–). Živi sa porodicom u beogradskoj opštini Zemun.

Dela[uredi | uredi izvor]

Kljajević je napisao više radova (istorija i etnologija) i romana, od kojih su ovde navedeni samo oni najpoznatiji.

Knjige iz oblasti istorije i etnologije

  • „Stanovništvo pljevaljskog kraja“ (Ruma: Srpska knjiga). 2006. ISBN 978-86-7564-401-9.
  • „Pleme Nikšići u srpstvu: Bratstva koja slave Svetog Luku, Biblioteka Posebna izdanja“ (Ruma: Srpska knjiga). 2007. ISBN 978-86-7564-406-4.
  • „Potomci Nemanjića u srpskom rodu (po ženskoj liniji): Pleme Nikšići“ / „Potomci Nemanjića po muškoj liniji: Dubrovačko bratstvo Bogunovići sa ograncima Zurovci i Zurovići u Hercegovini“ (Beograd: Luma Print). 2012. ISBN 978-86-915655-0-3.
  • „Stare srpske plemićke porodice u Hercegovini“ / „Veliki srpski rodovi u Hercegovini“ (Beograd: Goragraf). 2013. ISBN 978-86-915655-2-7.
  • „Poreklo porodica pljevaljskog kraja“ (Beograd: Goragraf). 2015. ISBN 978-86-84879-17-4.
  • „Zlatarsko-zlatiborski Stari Vlah: Poreklo stanovništva“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2016. ISBN 978-86-915655-3-4.
  • „Kolubara i Podgorina: Poreklo stanovništva“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2016. ISBN 978-86-915655-5-8.
  • „Poreklo porodica dalmatinskih Srba“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2016. ISBN 978-86-915655-7-2.
  • „Poreklo stanovništva u užičkom kraju“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2016. ISBN 978-86-915655-4-1.
  • „Srpske naseobine i poreklo porodica: Kninska krajina“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2016. ISBN 978-86-915655-6-5.
  • „Hercegovina: Poreklo porodica I“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2017.
  • „Hercegovina: Poreklo porodica II“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2017.
  • „Hercegovina: Poreklo porodica III“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2017.
  • „Hercegovina: Poreklo porodica IV“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2017.
  • „Hercegovina: Poreklo porodica V“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2017.
  • „Poreklo porodica u Jasenici “ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2018.
  • „Poreklo porodica u Gruži“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2018.
  • „Poreklo porodica u Rudničko-takovskom kraju“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2018.
  • „Poreklo porodica u Tamnavi“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2018.
  • „Poreklo porodica u Moravičkom Starom Vlahu“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2018.
  • „Poreklo porodica u Hrvatskoj“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2018.
  • „Poreklo muslimanskih porodica u Srpstvu 1 i 2“ (Beograd: Donat graf d.o.o.). 2018.

Romani

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Arnautović, Zorica / Vasović, Vesna: „Čuvar prošlog i vesnik budućeg“, Poreklo porodica pljevaljskog kraja (Beograd: Goragraf. pp. 413). 2015. ISBN 978-86-84879-17-4.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zorica Arnautović (1967-) / Vesna Vasović (1968-): „Čuvar prošlog i vesnik budućeg“ (2015). Poreklo porodica pljevaljskog kraja. (Beograd: Goragraf). ISBN 978-86-84879-17-4. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]