Vaclav III od Češke
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Vaclav III Pšemisl | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 6. oktobar 1289. |
Mesto rođenja | Prag, |
Datum smrti | 4. avgust 1306.16 god.) ( |
Mesto smrti | Olomouc, Moravska, danas Češka Republika |
Porodica | |
Supružnik | Viola of Teschen |
Roditelji | Vaclav II Pšemisl Judita Habzburška |
Dinastija | Pšemislovići |
Kralj Ugarske | |
Period | 1301 — 1305 |
Prethodnik | Andrija III Mlečanin |
Naslednik | Oton III Vitelsbah |
Kralj Češke | |
Period | 1305–1306 |
Prethodnik | Vaclav II Pšemisl |
Naslednik | Henrik Koruški |
Kralj Poljske | |
Period | 1305–1306 |
Prethodnik | Vaclav II Pšemisl |
Naslednik | Vladislav I Kratki |
Vaclav III Pšemisl ili Vaclav III Češki (češ. Václav III. Přemysl; Prag, 6. oktobar 1289 — Olomouc, 4. avgust 1306) je bio kralj Ugarske (kao Ladislav V) (1301—1305) i kralj Češke (Bohemije) (1305—1306).
Sin je Vaclava II, kralja Češke i Poljske i Judite Habzburške, ćerke Rudolfa I Habzburga. Suočio se sa problemima unutrašnjih sukoba u Poljskoj i Ugarskoj.
Poslednji je muški kralj Češke iz dinastije Pšemislovića. Njegova sestra Eliška Pšemislovna se udala za Jovana Luksemburškog, koji je postao kralj Češke na osnovu njenog prava na tron.
Kraljevina Ugarska[uredi | uredi izvor]
Njegov otac je prihvatio ugarsku krunu u njegovo ime 1301. godine. Krunisan je 27. avgusta 1301. u Sekešfehervaru za kralja Ugarske i uzeo je tada vladarsko ime Ladislav V. U to vreme kraljevina Ugarska je bila defakto podeljena na nekoliko celina, a Vaclav je prihvaćen za kralja samo kod kneževa današnje Slovačke i Gradišća. Međutim u Slovačkoj kneževi menjaju stranu i počinju 1303. da podržavaju anžujskog pretendenta Karla I Roberta.
Usled toga mladi Vaclav III koji je boravio u Budimu, je pisao svom ocu u Prag tražeći pomoć. Vaclav II je došao sa velikom vojskom i preuzevši krunu i mladog Vaclava vratio se u Češku. Ivan Gising je postao namesnik, koji je vladao delovima Ugarske u ime Vaclava III. Kada mu je umro otac, tada je Vaclav III odlučio 6. decembra 1305. da se odrekne ugarske krune i predao ju je svom rođaku, bavarskom vojvodi Otonu III iz dinastije Vitelsbaha. Otona, koji je krunisan kao Bela V, je podržavao samo Ivan Gising, pa je Oton bio utamničen 1307. u Erdelju, a abdicirao je 1308. godine. Time je Karlo I Robert definitivno postao kralj Ugarske. U ugarskoj istoriografiji Vaclav se vodi kao protivkralj tako da se kao Ladislav V računa Ladislav V Posmrče, kralj Ugarske (1440—1457) i Češke iz 15. veka.
Poljska[uredi | uredi izvor]
Vaclav III je želeo da polaže nasledno pravo na poljski tron. Krenuo je u pohod u Poljsku, ali ubijen je pod misterioznim okolnostima u Olomucu u Moravskoj 4. avgusta 1306. godine.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
16. Otakar I Pšemisl | ||||||||||||||||
8. Vaclav I Pšemisl | ||||||||||||||||
17. Konstanca Ugarska | ||||||||||||||||
4. Otakar II Pšemisl | ||||||||||||||||
18. Filip Švapski | ||||||||||||||||
9. Kunigunda od Hoenštaufena | ||||||||||||||||
19. Irina Anđelina | ||||||||||||||||
2. Vaclav II Pšemisl | ||||||||||||||||
20. Mihail Černigovski | ||||||||||||||||
10. Rostislav Mihailović | ||||||||||||||||
21. Elena/Maria Romanovna of Halych | ||||||||||||||||
5. Kunigunda od Slavonije | ||||||||||||||||
22. Bela IV | ||||||||||||||||
11. Ana Ugarska | ||||||||||||||||
23. Marija Laskaris | ||||||||||||||||
1. Vaclav III Pšemisl | ||||||||||||||||
24. Rudolph II, Count of Habsburg | ||||||||||||||||
12. Albert IV, grof Habzburga | ||||||||||||||||
25. Agnes of Staufen | ||||||||||||||||
6. Rudolf I Habzburški | ||||||||||||||||
26. Ulrich of Kiburg | ||||||||||||||||
13. Heilwig of Kiburg | ||||||||||||||||
27. Ana od Ceringena | ||||||||||||||||
3. Judita Habzburška | ||||||||||||||||
28. Burckhard IV, Count of Hohenburg | ||||||||||||||||
14. Burckhard V, Count of Hohenburg | ||||||||||||||||
7. Gertrude of Hohenburg | ||||||||||||||||
30. Rudolph II, Count Palatine of Tübingen | ||||||||||||||||
15. Mechtild of Tübingen | ||||||||||||||||
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Engel, Pál; Pálosfalvi, Tamás; Ayton, Andrew (2005). Realm of St. Stephen: A History of Medieval Hungary. I.B.Tauris. ISBN 978-1-85043-977-6.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]