Vaclav II od Češke
Vaclav II Pšemisl | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 27. septembar 1271. |
Datum smrti | 21. jun 1305.33 god.) ( |
Mesto smrti | Stare Mjesto, Češka |
Porodica | |
Supružnik | Judita od Habzburga, Elizabeta Ričeza od Poljske |
Potomstvo | Vaclav III Pšemisl, Agnes od Češke, Ana od Češke, Elizabeta od Češke, Margareta od Češke, vojvotkinja Vroclava, Agnes od Češke, vojvotkinja Javora, Jan Volek |
Roditelji | Otakar II Pšemisl Kunigunda |
Dinastija | Pšemislovići |
Kralj Češke | |
Period | 1278/1283 — 1305 |
Prethodnik | Otakar II od Češke |
Naslednik | Vaclav III od Češke |
Kralj Poljske | |
Period | 1300–1305 |
Prethodnik | Pšemisl II |
Naslednik | Vaclav III Pšemisl |
Vaclav II Pšemisl ili Vaclav II Bohemski (češ. Václav II. Přemysl; 1271 — 1305) je bio kralj Češke (Bohemije) (1278—1305), vojvoda Krakova (1291—1305) i kralj Poljske (1300—1305), a vladao je nad delovima Ugarske (1301—1305).
Postaje kralj Češke i Poljske[uredi | uredi izvor]
Bio je jedini sin Otakara II Pšemisla, kralja Češke. Pred Vaclavov sedmi rođendan ubijen mu je otac u bici na Moravskom polju. Do punoletstva umesto njega Češkom su vladali regenti. Regent mu je bio markgrof od Brandenburga Oton, koji je zloupotrebljavao vlast.
Grupa poljskih plemića je 1291. pozvala Vaclava, da preuzme Krakov i vojvodstvo Krakov. Običaj je bio da tko postane vojvoda Krakova postaje i gospodar Poljske, tako da 1300. postaje kralj Poljske. Umro je 1305. tokom planiranja invazije Austrije. Nasledio ga je Vaclav III Pšemisl, koji je bio zadnji vladar iz dinastije Pšemislovića.
Otkriće srebra u Češkoj (Bohemiji)[uredi | uredi izvor]
U centralnoj Češkoj (Bohemiji) je 1298. otkriveno srebro u Kutnoj Hori. Vaclav je preuzeo kontrolu nad rudnikom srebra, a proizvodnja srebra je postala kraljevski monopol. Kutna Hora je bio jedan od najbogatijih rudnika srebra u istoriji Evrope. Između 1300. i 1340. proizvodio je 20 tona srebra godišnje. To je omogućilo Vaclavu velika finansijska sredstva.
Polaganje prava na ugarski tron[uredi | uredi izvor]
Zadnji Arpadović Andrija III Ugarski umro je 1301. godine. Vaclav II Pšemisl je bio jedan od rođaka i polagao je pravo na ugarski tron. Prihvatio je ponudu dela ugarskog plemstva da vlada u ime svoga sina. Karlo Robert je bio krunisan pre njega, ali je bio prinuđen da mu preda krunu. Međutim uspeo je da vlada samo delom Ugarske.
Vaclavovljeva najstarija ćerka udala se za Henrika Koruškog, koji je pomoću njenih prava postao kralj Češke 1306. godine. Svrgnut je 1310. godine. Druga Vaclavljeva ćerka (Eliška Pšemislovna) udala se za Jovana I Luksemburškog, koji je 1310. postao kralj Češke, a ona poslednja češka vladarka iz roda Pšemislovaca.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
16. Vladislav II Pšemisl | ||||||||||||||||
8. Otakar I Pšemisl | ||||||||||||||||
17. Judita od Tiringije | ||||||||||||||||
4. Vaclav I Pšemisl | ||||||||||||||||
18. Bela III | ||||||||||||||||
9. Konstanca Ugarska | ||||||||||||||||
19. Agnesa od Antiohije | ||||||||||||||||
2. Otakar II Pšemisl | ||||||||||||||||
20. Fridrih I Barbarosa | ||||||||||||||||
10. Filip Švapski | ||||||||||||||||
21. Beatriče I od Burgundije | ||||||||||||||||
5. Kunigunda Hoenštaufen | ||||||||||||||||
22. Isak II Anđel | ||||||||||||||||
11. Irina Anđelina | ||||||||||||||||
1. Vaclav II Pšemisl | ||||||||||||||||
24. Vsevolod IV Kijevski | ||||||||||||||||
12. Mihail Černigovski | ||||||||||||||||
25. Anastasia of Poland | ||||||||||||||||
6. Rostislav Mihailović | ||||||||||||||||
26. Roman Veliki | ||||||||||||||||
13. Maria of Halych | ||||||||||||||||
27. Predslava Ryurikovna | ||||||||||||||||
3. Kunigunda | ||||||||||||||||
28. Andrija II Arpadović | ||||||||||||||||
14. Bela IV | ||||||||||||||||
29. Gertruda Meranska | ||||||||||||||||
7. Ana Ugarska, mačvanska vojvotkinja | ||||||||||||||||
30. Teodor I Laskaris | ||||||||||||||||
15. Marija Laskaris | ||||||||||||||||
31. Ana Anđelina Komnina | ||||||||||||||||
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]